Internet vs. tisak

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Prvog radnog dana Weekend Media Festivala najzanimljiviji je bio panel "Freee of Fee?" o internetu koji postaje sve važniji nacin konzumiranja medijskih sadržaja, cime nagriza tradicionalne nacine distribucije, prvo tiskana izdanja, a potom radio i televiziju. Sudionici panela podsjetili su da su u pocetku medijske kuce internet vidjele kao priliku približavanja svojih brandova potrošacu, a kada su shvatile da su ih privikli na besplatno korištenje, koje je prouzrocilo pad naklada, pokušavaju doci do novih rješenja koja ce im donijeti izgubljenu zaradu.

U nekim zemljama, poput Slovacke, izdavaci su se udružili i više nema besplatnih internetskih medijskih sadržaja. U Brazilu, pak, država potice tiskane medije. Na panelu su predstavljeni modeli poslovnih medija i New York Timesa, koji su prvi zapoceli s pretplatama za svoja internetska izdanja, s time da ogranicene sadržaje "puštaju" besplatno, a kompletne naplacuju.

Uz svoj vec poznati stav da je pobornik slobodnih medija, Tomislav Wruss iz EPH-ovog odbora direktora je rekao da se i u nas rade modeli besplatnih internetskih sadržaja i onih koji bi se naplacivali te da bi se o tome trebali dogovarati izdavaci. Za sada se u EPH-u jedino razmišlja o privilegiranim sadržajima, koji bi bili dostupni onima koji su spremni placati pretplatu.



Za Borisa Trupcevica, direktora Styrije za Hrvatsku, primjer Slovacke je represivan pa o njemu ne treba ni razmišljati. U Styriji prate svjetska dogadanja, ali je izvjesno da ce ici u smjeru nagradivanja svojih konzumenata dovodeci ih besplatnim sadržajima do druge usluge ili servisa. Za Trupcevica je sadašnji model Styrije plasiranja sadržaja na svim platformama doveo do veceg broja citatelja i gledatelja, a posebno im je dragocjena interakcija s korisnicima kroz komentare, iz kojih dobivaju informacije što žele citati ili gledati.

Da je naše tržište internetskih izdanja naraslo, pokazuje podatak da na njemu oglašivaci godišnje potroše 18 milijuna eura, gotovo petinu svote koja završi u televizijskim programima. Svi su se sudionici panela složili da tiskani mediji nece propasti jer se o tome govori od pojave interneta, ali ce morati tražiti nove sadržaje i putove do citatelja, posebno mladih.

Dejan Ljuština iz Deloitta smatra da je veci problem to što nestaju pravi novinari, a s njima i price koje ce se moci plasirati u sve medijske kanale. Direktor programa slovenske Pop TV Branko Cakarmiš rekao je da cjelokupno novinarstvo danas sve više slici copy-paste sustavu prepisivanja. Na svojoj televiziji dodatne korisnike traže u specificnim sadržajima koje plasiraju na 13 portala za 12 tisuca pretplatnika. (Aldo POKRAJAC, snimio Milivoj MIJOŠEK)


Podijeli: Facebook Twiter