Poklicem «Insurrectio, insurrectio», zapoceo je u Glavici nedaleko Svetog Petra u Šumi, David Ivic istoimeni glazbeno scenski dogadaj koji je sam režirao i kojim je ujedno zapoceo prve Dane Šimuna Bratulica.
Šimun Bratulic roden je oko 1550. u Glavici, tada selu na podrucju pavlinskog samostana Sveti Petar u Šumi, u kojem je najvjerojatnije pristupio pavlinima. Kasnije je u Rimu studirao filozofiju i bogosloviju, a nakon smrti Stjepana iz Trnave izabran je za poglavara pavlinskog reda sa sjedištem u Lepoglavi.
Povijest ga pamti kao svecenika i ratnika. Jednom zgodom, kad su Turci opsjedali Kanjižu istaknuo se junaštvom i spasio nadvojvodu Maksimilijana. Možda je i zbog toga Bratulic 1603. godine imenovan zagrebackim biskupom. Zajedno s hrvatskim banom Ivanom Draškovicem, kao biskup, zauzimao se za dolazak isusovaca u Hrvatsku, te za obrazovanje svojih suredovnika.
Službu zagrebackog biskupa obnašao je do smrti 1611. Gorljivo se suprotstavljao protestantizmu i drugi je pavlin iz Lepoglave koji je postao zagrebackim biskupom. Njegovim zalaganjem prošireni su i obnovljeni pavlinski samostan i crkva u Svetom Petru Šumi.
Latinski poklic »insurrectio«, kojim je Ivic zapoceo ovo dogadanje, znaci poziv na ustanak u vrijeme borbi s Turcima koje je kao biskup i vojskovoda predvodio i sam Šimun Bratulic. O tomu, djelomice ispisanom i na «info ploci» postavljenoj u Glavici, govorio je akademik Josip Bratulic.
On je kasnije predstavio «Eliksir Šimuna Bratulica» koji je od 39 trava sa Supetaršcine pripravio domaci travar Franko Zgrablic i «Šimunov kolac» koji je proizvela pekara «Reginex» iz Grubiši. Eliksir lijeci mucninu želuca, a djeluje antidepresivno i ohrabrujuce, zato ga je Šimun Bratulic kao napitak dijelio svojim vojnicima prije bitke, a nakon nje njime je ranjenima vidao rane, veli Zgrablic. «Šimunov kolac» pripravljen je od tijesta za cukerancice, a pecen je u obliku palme simbola pustinjaka kojima je pripadao sv. Pavao Pustinjak zacetnik pavlinskog reda.
Sudionici ovog dogadanja nastojali su glumom, kostimima, glazbom i poezijom docarati vrijeme života Šimuna Bratulica, a na zadovoljstvo velikog broja gledatelja u tomu su sudjelovali mnogi Supetarci, ali i neki njihovi prijatelji i gosti. Poput trubaca fanfarista Branka Sterpina, plesne skupine Rondo iz Pule, Folklornog društva Pazin, Klape Sveti Petar, župskog zbora Svetog Petra u Šumi, glazbenika Bruna Krajcar i pjesnika Daniela Nacinovica.
Dogadaj su upotpunili clanovi supetarskpg Konjickog kluba Hypos i na kraju tamburaši skupine Javor iz Pule, koju su do kasnih sati zabavljali okupljene uz kolac i eliksir Šimuna Bratulica.