Povratak Dražena Budiše, bivšeg predsjednika HSLS-a, u aktivnu politiku i njegova kandidatura na sljedecim parlamentarnim izborima, najvjerojatnije u 9. dalmatinskoj izbornoj jedinici gdje ce ici izravno na jake kadrove HDZ-a i SDP-a Božidara Kalmetu i Ranka Ostojica, uskomešali su hrvatsku politicku scenu. S Budišom smo razgovarali o politickoj i gospodarskoj situaciji u Hrvatskoj, te o razlozima koji su ga naveli da se vrati na politicku scenu.
- Zašto se vracate?
- Prije 43 godine poceo sam se baviti politikom. Iz nje sam izašao, tada mi se cinilo definitivno, prije osam godina nakon što sam doživio težak poraz na izborima za parlament... Medutim, nakon osam godina mandata HDZ-a Hrvatska se našla u teškoj gospodarskoj, moralnoj i socijalnoj krizi, kao i krizi funkcioniranja politickih institucija. Bilo bi nevjerodostojno od nekoga tko se toliko bavio politikom, a još je u snazi, da ne pokuša dati svoj doprinos hrvatskoj politickoj sceni. A i doprinos jacanju moje stranke koja je takoder u ovih nekoliko godina bila u teškoj krizi. Da budem precizan, kriza u stranci zapocela je još pri koncu mog mandata. Ali onda se stranka zapravo urušila. To osjecam i kao obvezu prema svom dosadašnjem životu, a u nadi da ce sada kada su mnoge maske u hrvatskoj politici pale gradani drugacije birati. Vracam se bez ikakve primisli o sebi kao nekakvom spasitelju ili proroku, kao što se to danas ironicno govori iz meni uvijek nesklonih krugova.
- Koja je osnovna razlika izmedu HLSS-a kojeg su vodili Ivan Cehok i ?urda Adlešic s ovim koji vodi Darinko Kosor?
- Glavna je razlika, i zato sam i dao potporu Darinku Kosoru, u tome što se njegovom pobjedom HSLS poceo vracati na pozicije samostalne politicke stranke. HSLS je tu samostalnost izgubio u koalicijama u kojima je bio. A politicka stranka ako nije samostalna onda nije ništa. Bivša vodstva HSLS-a devastirala su stranku osim u onim izbornim jedinicama gdje su se oni natjecali. Ono što sadašnje vodstvo radi je dizanje infrastrukture HSLS-a. I ne samo to, nego cak i širenje u odnosu na razdoblje kada sam ja bio predsjednik. Toga u HSLS-u godinama nije bilo.
- Biste li možda prihvatili ministarsko mjesto ako bi vam bilo ponudeno?
- Stranka ce odluciti što i kako dalje. Ali je logicno da HSLS ne ide u suradnju s politickom strankom koja nas je dovela u ovu situaciju. A što se tice suradnje s drugim danas oporbenim strankama tu su dvije mogucnosti. Ili da se s njima suraduje ili da se ostane u oporbi. Medutim, nama je sada glavni cilj da ostvarimo što bolji rezultat na predstojecim izborima i da na taj nacin vratimo HSLS u parlamentarni politicki život.
- Kako vi tumacite fenomen Sanader u smislu toga da je sve to završilo u zatvoru u Salzburgu?
- Ne bih želio prejudicirati, ali iz ovoga što je dosad objavljeno, on je uspostavio paralelan sustav vladanja i time ugrozio legalne institucije hrvatske države. Za njegove je vlasti do punog izražaja došao koruptivni model upravljanja javnim poslovima koji nazivam stvaranjem dvostruke ili duple države. A koji su korijeni toga? Vjerujem da oni sežu u pocetke procesa privatizacije i pretvorbe kada je sve krenulo u krivo. Paralelna država stvara ljude dvostrukog morala i obrnuto. Naša je zadaca sada potpuno obnavljati institucije hrvatske države skoro kao da smo na pocetku njenog stvaranja pošto su one poharane od strane vladajuce politike.
- Imate li saznanja hoce li se guverner Željko Rohatinski angažirati na listi HSLS-a?
- Imam. I ja sam takoder sudjelovao u tim razgovorima s guvernerom Rohatinskim koji nisu završili s nekim decidiranim stavom. A u meduvremenu je to da smo razgovarali s njim dospjelo u javnost. Kako je dospjelo to ne znamo, ali to je HSLS-u naštetilo zbog toga jer je HSLS tu percipiran kao stranka koja to izmišlja... Ne tajimo da smo željeli imati Rohatinskog u HSLS-u ili na našoj listi s obzirom na njegov ugled u javnosti i nacin na koji obnaša posao guvernera HNB-a.
- Koji je bio zakljucak tog sastanka?
- Zakljucak je bio da cemo nastaviti razgovore. (razgovarao Zlatko CRNCEC, snimio O. ALUJEVIC/Novi list)
OVO JE SKRACENA VERZIJA RAZGOVORA. VIŠE PROCITAJTE U DANAŠNJEM TISKANOM IZDANJU.