Posljednjih dana u dijelu javnost raspravljalo se o anketi objavljenoj prošloga tjedna u »Večernjem listu« koja je propitivala ovlasti predsjednika Republike. Prema toj anketi većina je ispitanika za to da se predsjedničke ovlasti povećaju. Dodatan interes javnosti izazvala je spoznaja, objavljena u Novom listu, da je istraživanje naručio Ured Predsjednika Republike, zbog čega su se pojavile spekulacije da bi predsjednik Republike želio da mu se povećaju ovlasti.
Predstavnici parlamentarnih stranaka izjavili su, pak, da je njima mnogo bliža varijanta smanjenja predsjedničkih ovlasti. Motive i razloge naručivanja te ankete pojasnio nam je predsjednik Ivo Josipović.
Kako objašnjavate to da su građani, prema rezultatima ankete, za veće ovlasti Predsjednika Republike, a parlamentarne stranke bi ih smanjile i smatrate li da Predsjednik Republike treba imati ovlast predlaganja glavnog državnog odvjetnika?
– Moram prvo kazati zašto je uopće rađeno istraživanje. U nekim krugovima analitičara, a moram reći i u nekim političkim krugovima, počelo se govoriti kako bi bilo dobro da se uvede takozvani čisti parlamentarni sustav. To znači da se predsjednik bira u parlamentu i sasvim sigurno znači smanjenje ovlasti, još puno više smanjenje društvene i političke uloge predsjednika. Naglašavam da ne govorim o sebi, govorim o instituciji predsjednika. To je poprimilo poprilične razmjere. Vjerojatno ste i vi slušali o tome.
I u vrijeme Vašeg prethodnika i otkako ste Vi predsjednik sam pisao o tome kako sam za njemački model, kada je riječ o predsjedniku države, dakle za smanjenje ovlasti.
– Vi i ja se u tome ne slažemo. U našoj političkoj tradiciji i kulturi bipolarnost je iznimno važna, bez obzira što je Vlada u smislu praktične politike i odluka mnogo jača. To tako treba biti. Ali, važno je da postoji određeni politički osigurač. Još jednom, ne dvovlašće, već institucija koja temeljem neposrednih izbora pretpostavljeno predstavlja određeni oblik građanskog nadzora. Pretpostavljam, netko tko stalno komentira, zvoca, predlaže, kritizira, može ići na živce svakoj vladi. Ali, upravo je u tome bit podjele vlasti i međusobnog nadzora. Uvođenje predsjednika koji se bira u parlamentu, pa vjerojatno i lako razrješuje i koji ne znači ništa u političkom životu značilo bi u našoj političkoj tradiciji uvođenje kriptopredsjedničkog sustava u kojem bi premijer ili premijerka, opet ne govorim o konkretnim osobama, imao neograničenu vlast, bez ikakve, makar i političke kontrole, pri čemu nije izabran neposredno od građana. Osobno, mislim da to ne bi bilo dobro.
Dobro je i legitimno otvarati raspravu o ustavnom i političkom uređenju države, naravno, i predlagati promjene u statusu predsjednika. Ali, riječ je o vrlo ozbiljnim pitanjima i mislim da je važno znati što građani misle o tome. Stanovište građana kakvu državu žele je realna i stručnim metodama mjerljiva politička kategorija. Građani su vrlo jasno poručili i analitičarima i novinarima i političarima koji razmišljaju o tom drugom modelu da to ne žele. Vrlo jasno žele državu u kojoj neposredno biraju predsjednika.
Spomenuli ste da su o tome počeli govoriti politički analitičari i neki politički krugovi. Ne znam doslovce niti jedan relevantni politički krug, inicijativu, koja je tako nešto pokrenula.
– Ona nije bila javno artikulirana, ali ona se valjala ispod stola. To budite sigurni. (Tihomir PONOŠ)
CIJELI INTERVJU PROČITAJTE U DANAŠNJEM TISKANOM IZDANJU.