Nakon što je u cetvrtak navecer u galeriji Vincent iz Kastva otvorena izložba idejnih rješenja uredenja pulske rive održan je i okrugli stol na kojem se analizirao odabrani rad Studija BF, na kojem su clanovi ocjenjivackog suda natjecaja i nagradeni arhitekti, Zoran Boševski, Boris Fiolic i Marko Vitkovic, pojašnjavali svoje zamisli.
U uvodnoj rijeci predsjednik ocjenjivackog suda prof. dr. sc. Tihomir Jukic istaknuo je da je ovo znacajan korak za grad koji je u zastoju te je konacno došlo vrijeme da se u Puli realiziraju ideje iz prošlosti.
Zanemareni turisticki resursi
U pojašnjenju svog rada Boševski je istaknuo da je njegov projektni tim bio vezan za nacin raspisivanja natjecaja i smjernice koje su pokazale da je situacija na rivi studiozno analizirana. Išli smo, rekao je Boševski, elementima u sam korijen jer Pula ce za 50 godina doživjeti novu transformaciju pa je rad bio u odredenim segmentima cak i rezerviraniji nego što su to nagradeni arhitekti prvobitno zamislili.
- Utvrdili smo da Puli nedostaje kralježnica kontakta mora i grada. Zonu urbanih sadržaja zamislili smo na pontonima, da taj dio prostora ne oduzmemo moru. Istovremeno, u našem radu nismo željeli prezentirati utopiju za koju u Hrvatskoj nema tehnologije gradnje koja bi ju realizirala.
Inspiraciju za projekt pronašli smo u Areni te Uljaniku, od kojih Pula živi. Možda smo zanemarili turisticke resurse zaljeva, ali možda je turizam trenutna histerija koju za par godina nešto drugo zamijeni. Nismo u našem radu htjeli razmišljati o detaljima, vec ponuditi cijelu rivu kao tecnu i sagledivu cjelinu, rekao je Boševski.
Arhipelag - oslobodeni div
Usto su arhitekti Studija BF napomenuli da je Pulski zaljev arhipelag koji je naglim oslobadanjem, odnosno demilitarizacijom, postao oslobodeni div, ali je doba velikih gesta iza trenutnog vremena pa nisu željeli nagomilavati sadržaje na rivi. Stoga je primarno ocistiti zagadeni zaljev te riješiti energetska i infrastrukturna pitanja.
Takoder, naglasio je Boševski, promet, kako cestovni, tako i morski, pogotovo cruisera, osmišljavat ce strucnjaci u buducnosti. Cilj Studija BF bio je osmisliti kicmu grada koju malo hrvatskih gradova ima, da bi se dalje razvijao.
Clan ocjenjivackog suda slovenski profesor Janez Koželj istaknuo je, pak, da je rijec o tranziciji socijalistickog grada koji još nema smjernice u kojem ce se pravcu razvijati i da to tek treba definirati. Naglasio je da je Pula bila dugo godina "zakocena" pa su se u njoj nagomilale suprotnosti te se trebalo strateški odrediti prema inicijaciji.
U zakljucku Jukic je istaknuo neprocjenjivu korist natjecaja za Pulu jer ce sada moci analizirati rješenja za daljnje studije bez kojih se uredenje rive nece moci dalje razvijati. (Piše Goran ROJNIC, snimio Saša MILJEVIC)
Tko ce to platiti?
Pri kraju tribine Boševski je nakon odgovaranja na pitanja vezano za temu svog rada uzvratio pitanjem na koji se nacin namjerava financirati projekt uredenja rive.
Hoce li to biti privatno-javno partnerstvo, sredstva iz EU-fondova ili neka druga solucija, zanimalo je tvorca idejnog rješenja uredenja rive, Boševskog, koji je postavio jednostavno pitanje: "Tko ce to platiti?".
Medutim, umjesto odgovora docekao ga je muk u galeriji u kojoj su se nalazili i neki procelnici gradske uprave, a tišinu je prekinuo Koželj naznacivši da bi kanalizaciju trebala financirati Herculanea, vodovodnu mrežu Vodovod, plinovodnu mrežu Plinara, itd.
OPŠIRNIJE CITAJTE U TISKANOM IZDANJU GLASA ISTRE.