Prognoze krizom pogodenih gradevinara o tome da ce 2011. biti još gora od prošle godine ostvarile su se. Iako su se mnogi nadali da ce se, nakon zimske mrtve sezone, ovog proljeca gradevinski radovi zahuktati, osobito obnova turistickih apartmana i hotela, s terena stižu loše vijesti.
Zdravko Crnkovic, predsjednik Ceha gradevinara Obrtnicke komore Istarske županije i vlasnik pulskog gradevinskog obrta Graditelj, koji je na Vidikovcu prije desetak godina izgradio 30-ak stanova, kaže da su ove godine znatno smanjeni upiti za izvodenje radova u graditeljstvu, hotelijeri nemaju novca pa tako nema ni intenzivnih radova uoci sezone.
Gradevinari se manje traže
- Po mojem iskustvu, smanjeni su upiti za sve vrste gradevinskih radova, pocevši od onih osnovnih zidarskih do završnih, poput uredenja fasada i interijera. Iako obicno zapošljavam desetak kooperanata, zbog nedostatka posla trenutno smo na neodredeno zaposleni samo ja i dvojica radnika te povremeno i dvojica mojih sinova. Inace, sezonski poslovi odvijaju se stihijski.
Od pocetka ožujka do 1. lipnja dogodi se gradevinski boom, a nakon tog datuma zbog gradskih odluka zabranjuju se veci gradevinski radovi. Potom se na dva, tri mjeseca smanjuje potražnja. Tada gradevinari pokušavaju pronaci alternativna rješenja, cesto nepovoljna jer moraju spuštati cijene, kaže Crnkovic. Osim toga, na naplatu se ceka i do tri mjeseca.
U Puli, dodaje, situaciju trenutno spašavaju infrastrukturni radovi, odnosno uvodenje plina na svim gradskim lokacijama, pa posla zasad ima i previše za instalatere plinskih instalacija i one koji se bave gradevinskim iskopima. Naime, sve su zgrade po sili zakona dužne atestirati instalacije radi prelaska s gradskog na zemni plin.
No, oni koji rade u drugim vrstama gradevinskih djelatnosti, a ima ih podosta, jedva spajaju kraj s krajem. Stoga mnogi obrti smanjuju broj zaposlenih da bi uopce mogli opstati, a mnogi se zbog nemogucnosti podmirenja obveza i zatvaraju.
U Istarskoj županiji su 2010. radila 1.282 gradevinska obrta, a preklani 1.366, što znaci da su 84 ugašena, kaže Crnkovic. U istom su razdoblju u Puli bila 352, odnosno 360 gradevinskih obrta. No, tvrdi da su ti podaci relativni jer osim gašenja treba uzeti u obzir i cinjenicu da mnogi "živuci" obrti drasticno smanjuju broj zaposlenih pa djelatnost ostaje samo na clanovima uže obitelji.
Osim toga, na naplatu se ceka i do 90 dana, i to ako glavni izvodac radova želi platiti. U suprotnom slijedi dugotrajan sudski proces. Zbog tih je cinjenica oko 30 posto istarskih obrtnika koji se bave gradevinarstvom insolventno, a mnogi su blokirani.
Ilegalci ugrožavaju male
Na pitanje cvjeta li u takvoj situaciji rad na crno odgovara da ilegalci u biti ne ugrožavaju prave, velike poduzetnike.
- Oni su servis gradanima slabe imovinske moci, rade vrlo male poslove, kao što je bojenje soba, popravak špina, uredenje vrtova i slicno. Ne želim reci da podržavam rad na crno, borimo se protiv toga, ali ipak smatram da su glavni problemi slaba kupovna moc, nesigurnost i loša opca ekonomska situacija u svim segmentima, i to na razini Hrvatske i svijeta. Obrtnici su, naime, samo servis boljestojecim gradanima.
Kada je rijec o Puli, nemam informaciju o tome da se ovdje nešto znacajnije gradi ili ureduje u turistickom sektoru, izuzev mini hotela iznad Karoline. Tu mislim na Arenaturist, kao nositelja turisticke djelatnosti u gradu i okolici. Nema ozbiljnijih zahvata, vlasnici sa svojim osobljem sami obavljaju neke sitnije poslove, istice Crnkovic.
Situacija na zapadnoj, turisticki jakoj obali Istre je slicna, ne postoje ozbiljniji investicijski zahvati, dodaje naš sugovornik, napominjuci da ponešto radova ima u Porecu, no uz veliko spuštanje cijena, na manje od 70 kuna po bruto satu, iako bi cijena trebala iznositi 100 kuna da bi se obrti ekonomski održali. To znaci da bi u tu cijenu trebale uci sve pretpostavke koje zakonodavac predvida, od poreza i doprinosa, osobne zaštite i bolovanja do godišnjeg odmora.
Sve ispod toga na štetu je poslodavcevih osnovnih sredstava. Na pitanje kako preživljavaju istice da obrtnici troše stare zalihe, ne kupuju nova osnovna sredstava, a odricu se i potrošnih dobara koja nisu u funkciji obrta. Na našu primjedbu da se štednja možda ogleda i u lošoj kvaliteti novoizgradenih stanova složio se da postoji loša gradnja, ali posrijedi je i "euforija u primjecivanju grešaka".
Špekulanti uništavaju male poduzetnike
Crnkovic istice i problem tvrtki koje se otvaraju iz špekulativnih pobuda, a najcešce posluju kao posrednice u nekom poslu.
- Velike firme angažiraju male poduzetnike i ucjenjuju ih odgodama placanja jer su oni nositelji radova, a mi mali najcešce smo podizvodaci. Nakon završenog posla, smišljeno ili ne, te tvrtke odlaze u stecaj, a prije toga preliju novac u drugu tvrtku. Iako nisam imao takvih iskustava, znam dvojicu kolega koji su ostali kratki za 300-400.000 kuna, što je ogroman novac, koji poduzetnika može povuci na dno.
Ne mogu vjerovati da jedan direktor upropasti firmu a da mu nitko ništa ne može. Ide u mirovinu i za njim ostaje dug, a obrtnik to ne može jer cijelom svojom mirovinom odgovara za dugove. Zašto se stecajni postupci vode dvije, tri ili pet godina? Zašto se dozvoljava špekulantima da dovedu firmu u probleme?, pita se Crnkovic.
U dvije godine izgubljeno 40.000 radnih mjesta
U gradevinarstvu se u prosjeku gubi tisucu radnih mjesta mjesecno: koncem 2008. u Hrvatskoj je radilo 108 tisuca gradevinara, a krajem 2010. nešto više od 85 tisuca.
Hrvatska gospodarska komora procjenjuje da je zajedno s obrtništvom i pratecom industrijom u zadnje dvije godine u gradevinarstvu izgubljeno cak 40 tisuca radnih mjesta. U padu je i fizicki obujam gradevinskih radova, i to 23 mjeseca zaredom. Lani su gradevinski radovi u odnosu na 2009. na razini države smanjeni za 15,9 posto.
Oštar pad zadesio je i stanogradnju - lani je izgradeno približno 9.000 stanova, gotovo triput manje nego 2008., uz pad cijena prodanih stanova. Pouzdane statistike o broju neprodanih stanova nema, a procjene se krecu izmedu 9 i 15 tisuca.