Bijeg bankarskog kapitala iz Hrvatske se pojačava. Talijanske, austrijske i ostale inozemne banke tijekom proteklih dviju godina povukle su iz Hrvatske oko 40 milijardi kuna, odnosno kapital vrijedan gotovo 12 posto hrvatskog bruto domaćeg proizvoda. Najnoviji su to podaci Bečke inicijative, koja od početka ekonomske krize prati posljedice razduživanja banaka u srednjoj i jugoistočnoj Europi.
Polovinu tog kapitala banke su iz Hrvatske povukle od početka travnja 2012. do kraja ožujka 2013. godine, u razdoblju na koje se odnosi najnovije izvješće Bečke inicijative.
Inozemni vlasnici kontroliraju najveći dio bankarskog sustava u gotovo svim državama srednje i jugoistočne Europe, a u Hrvatskoj više od 90 posto bankarskog kapitala.
Bijeg kapitala zahvatio je sve te države, a Hrvatska pritom nije prošla najgore. Najveći odljev novca u zadnje dvije godine doživjele su banke u Mađarskoj, iz kojih je povučena vrijednost od 23 posto njezina BDP-a, dok su iz Slovenije povukle 17 posto njezina BDP-a. Hrvatska je, sudeći po podacima Bečke inicijative, treća najpogođenija država.
Prosječni odljev bankarskog kapitala iz zemalja regije iznosio je oko 5 posto BDP-a. Neke države, poput Rusije i Turske, bilježe nagli priljev bankarskog kapitala, jer su izbjegle recesiju, a banke u njima imaju višu zaradu nego u članicama EU-a.
Zapadne banke počele se povlačiti kapital iz svojih kćeri kad je počela financijska kriza. Bankama-majkama se povećavao broj nenaplaćenih kredita, padala je vrijednost njihovih hipoteka i pogoršavalo im se stanje u bilancama pa su se kapitalizirale uz pomoć svojih kćeri. Prije krize masovno su kupovale banke u istočnim zemljama, izvozile kćerima kapital te snažno kreditirale stanovništvo i poduzeća, u utrci za zaradom. Od toga su koristi imala i zapadna gospodarstva.
Kako su zemlje (jugo)istočne Europe primale više kapitala iz zapadnih banaka, tako se povećavao i njihov uvoz iz zapadne Europe, objavio je MMF u listopadu 2011. Procjenjuje se da je od svakog eura koji su zapadne banke uložile u banke-kćeri, 57 centa završilo u uvozu iz zemalja zapadne Europe, kazao je MMF. Sada su kola krenula nizbrdo. Što su zapadne banke nekoć dale, sada nastoje vratiti.
Bečku inicijativu čine predstavnici Europske komisije, MMF-a, Svjetske banke, EBRD-a i EIB-a. Na svoje sastanke pozivaju i predstavnike najvećih banaka.
Inicijativa je pokrenuta, kako sama kaže, da bi se u zemljama istočne Europe spriječilo nekontrolirano povlačenje kapitala, koje može dovesti do poremećaja u oporavku gospodarstava. Bijeg bankarskog kapitala već je doveo do smanjenja kredita u Hrvatskoj i ostalim istočnim zemljama, pa poduzeća nemaju dovoljnu financijsku potporu za oporavak od krize. Istodobno, recesija je dovela do toga da i poduzeća traže sve manje kredita, primjećuje Inicijativa. (piše B. PODGORNIK)