Pulski gradonacelnik Boris Miletic se na pola cetverogodišnjeg mandata u razgovoru za naš list osvrnuo na infrastrukturne radove, politiku, gradsku upravu, projekte i druge stvari koje su dio pulske svakodnevice. S Mileticem smo razgovarali i o školstvu, o školi Veli Vrh, ali i o plinofikaciji, raskopanom gradu, Kaštijunu i naposljetku najvažnijoj sporednoj stvari na svijetu - nogometu.
- Grad Pula je poput velikog gradilišta, ali vjerojatno najvecu pažnju gradana privlaci riva, koja bi trebala u buducnosti biti novo mjesto društvenih dogadanja. Preduvjet je izgradnja kanalizacije. Kad bi radovi mogli poceti?
- Infrastruktura je preduvjet razvoja grada. No, unatoc financijski teškim vremenima ritam radova se ne smanjuje. Intenzivni su radovi najbolji nacin da javni sektor pomogne privatnom, ne bi li prebrodio krizu. Izgradnja kanalizacije je jedan od kljucnih projekata gradske uprave i preduvjet istinskom izlasku Pule na more. Zadnjih godina po tom je pitanju ostvareno mnogo, a za završetak kralješnice kanalizacijskog sustava - obalnog kolektora - potrebno je izgraditi ukupno pet dionica.
Radi se na dvije (šijanski kolektor i CS/kolektor Veli Vrh) dok nas radovi na najzahtjevnijim dionicama "Riva" i "Flaciusova ulica" tek ocekuju. Za te je radove kroz HBOR-u i program "Jadran 2" osigurano više od sto milijuna kuna, a projekt ce voditi Hrvatske vode, koje su provele javni natjecaj za odabir izvodaca pa vjerujem da ce radovi poceti vec na jesen.
Znacajne investicije u školstvo
- Govoreci o prometu aktualni su montažni, plasticni rotori. S obzirom da su i u Rovinju, Porecu i Labinu izgradeni pravi, puno kvalitetniji i ljepši, je li se to moglo elegantnije i trajnije riješiti? Dokad ce ostati plasticni rotori?
- Prometnoj smo problematici dali prioritet, a kroz razgovore sa sugradanima mogu zakljuciti da je to prioritet i vecini Puljana. Zadovoljan sam do sada napravljenim: prvi kilometar proširene zaobilaznice se nastavlja, a otvorena je i "nova pulska obilaznica" prema Medulinu, cime cemo znacajno smanjiti gužve na ulasku u grad. Postavljanjem montažnih kružnih tokova uvelike se povecava protocnost i sigurnost prometa na najosjetljivijim tockama u gradu. Iako je kružni tok u Šijani, buduci da je rijec o državnoj cesti, u nadležnosti Hrvatskih cesta, Grad Pula poduzima sve potrebne korake da se pocetak njegove izgradnje ubrza.
U tijeku je rješavanje imovinskopravnih odnosa na trasi zahvata i u tom postupku Grad nastoji pomoci predstavnicima Hrvatskih cesta u pregovorima s vlasnicima zemljišta i objekata. Paralelno s pocetkom izgradnje kružnog toka u Šijani pocet ce i projektiranje nastavka "Sjeverne zaobilaznice" od kružnog toka u Šijani do raskrižja kod Mlina i dalje do Velog Vrha. Tek tada ce imati smisla, po konacnim projektima, privremene kružne tokove zamijeniti stalnima.
- Cesto spominjete gradnju nove škole i nadogradnju OŠ Šijana i Veruda te skorašnju rekonstrukciju Centra, Kaštanjera i Škole za odgoj i obrazovanje. Jeste li upoznati s problemima u OŠ Veli Vrh, konkretno s mikroklimom (u razredima radi klima i hladi na 24 stupnja, a u hodnicima je 33 i više stupnjeva). Jeste li možda razgovarali s projektantima? Je li tocno da ce investicija u školu Veli Vrh iznositi 90 milijuna kuna?
- U zadnje cetiri godine u pulskom osnovnom školstvu napravljeno je više nego u prethodnih 30 godina. Osnovna škola Vidikovac, zahvaljujuci nadogradnji, sada nastavu održava samo u jednoj smjeni, dok je škola Veli Vrh dobila posve novi vrhunski opremljen objekt te takoder nastavu održava u jednoj smjeni. OŠ Šijana je nadogradena i uredena, a OŠ Veruda otvorena je upravo na Dan grada i takoder prelazi u jednosmjenski rad.
Tako sada 1.500 djece svoja popodneva može provoditi s obiteljima i u drugim aktivnostima, što je velik doprinos kvaliteti života tih obitelji. Sredstva utrošena u školstvo smatram investicijom u buducnost, a ne troškom. Naravno, necemo stati na ovome, upravo je u tijeku izrada projektne dokumentacije za nadogradnju i rekonstrukciju škole Kaštanjer, za koju cekamo suglasnost resornog ministarstva. Vrijednost radova na školi Veli Vrh iznosi 52,2 milijuna kuna bez PDV-a. Procelnika Lukšica zadužio sam da zajedno s projektantima i strucnjacima detaljno ispita problem temperaturnih razlika izmedu pojedinih prostorija te vjerujem da ce se iznaci rješenje.
- Kako napreduje sanacija divljih deponija na dijelu Valmarina?
- Najviše sredstava uložili smo u zaštitu okoliša - projekti poput izgradnje kanalizacije, plinofikacije i Kaštijuna znacajno ce unaprijediti stanje u prostoru i pridonijeti zaštiti okoliša. Uz ove velike infrastrukturne projekte, radimo i na manjima poput uredenja Šijanske šume, u što smo u suradnji s Naturom Histricom uložili oko 2,5 milijuna kuna.
Podrucje Valmarina na kojem se nalazi divlji deponij kontinuirano se cisti tijekom godine, a zadnje opsežno cišcenje provedeno je krajem travnja, u povodu obilježavanja Dana planeta Zemlje, kada je odvezeno više od 200 kubika otpada. Kroz implementaciju EU projekta DIVA "Sanacija ilegalnih odlagališta otpada", za koji je Grad Pula iz fondova Europske unije dobio 700 tisuca kuna, sanirat cemo podrucje dužine 1,8 kilometara, ukloniti otpadni materijal te postaviti nadzorne kamere i uvesti niz drugih mjera ne bismo li sprijecili ponovno odlaganje smeca.
Stigma najskupljeg hrvatskog grada
- Jedan od tri prioriteta ove gradske uprave, po Vašim rijecima, jest zapošljavanje i otvaranje novih radnih mjesta, i to u bivšim vojnim zonama, koje su i dalje u vlasništvu države. Imate li kakvih informacija o ustupanju podrucja Valelunge za potrebe komunalnih poduzeca i vatrogasaca, o cemu postoji plan preseljenja? Je li u to ukljucen i Muzil?
- Razvoj i otvaranje novih radnih mjesta jedan je od prioriteta u mom mandatu. Vrlo sam zainteresiran za projekte od kojih ce svi gradani imati dugorocnu korist, što izravno kroz zapošljavanje, a što posredno kroz punjenje gradskog proracuna, cime ce se omoguciti unapredenje kvalitete života u gradu. Grad Pula i formalno je zatražio ustupanje te imovine pa su od ovlaštenih gradevinskih vještaka narucene procjene ovih podrucja.
Nadam se skorašnjem odobrenju da profesionalna vatrogasna postrojba i pulski DVD pocnu koristiti dio prostora u bivšoj vojarni Valelunga 1, cime ce se ubrzati njihov izlazak na požarišta, ali i zaštita upravo tog podrucja od požara. Postojeca lokacija profesionalne postrojbe otežava brzu reakciju vatrogasaca, osobito tijekom turisticke sezone. Muzil nije ukljucen u ove planove, buduci da je država, koja je vecinski vlasnik zemljišta na Muzilu, vec donijela odluku da on postaje dijelom projekta "Brijuni rivijera".
- Neminovno je osvrnuti se na pulski pecat "najskupljeg grada u Hrvatskoj". Kako to komentirate?
- Pitanjem potrošacke košarice gradske službe se bave vec duže vrijeme. Po analizi troškova koji su posredno ili neposredno pod ingerencijom Grada, kao što su vrtici, odvoz otpada i komunalije, Pula nije skuplja od hrvatskog prosjeka, što pokazuje da gradska uprava i komunalna poduzeca nisu generatori rasta cijena. Dapace, upravo smo tijekom uskladivanja cijena vode i odvoza smeca sa zakonskom regulativom, racionalizacijama i štednjom nastojali rasteretiti dio gradana te uvesti posebne cijene za socijalno ugrožene kategorije.
Postoji niz nelogicnosti u podacima koje prezentiraju sindikati. Ne vjerujem da su pasta za zube, pelene ili djecja odjeca u Zagrebu navodno dvaput jeftiniji nego u Puli, jer su svi veliki trgovacki lanci prisutni i u Puli i razlike u cijenama su minimalne. Buduci da nam sindikati, unatoc našim opetovanim upitima, nisu predocili u kojim to kategorijama Pula odskace od ostatka Hrvatske, dvojim o tocnosti njihova izracuna. Držim da bi Državni zavod za statistiku, kao vjerodostojno strucno tijelo, morao izracunavati usporedive troškove života u gradovima u Hrvatskoj, na jasan i transparentan nacin.
- Velike primjedbe idu na zakup poslovnih prostora onima koji izlicitiraju najvišu cijenu, bez obzira na kvalitetu ponude. Tako u gradu imamo pregršt svaštarnica i takozvanih suvenirnica u samom centru, što ne daje baš lijepu sliku Pule.
- Premda je po pitanju poslovnih prostora dosta ucinjeno, još uvijek imamo puno posla. Kada sam preuzeo funkciju gradonacelnika, gotovo da i nije postojala praksa otkazivanja ugovora neplatišama, dok je to danas redovna procedura. Sva dugovanja prema proracunu Gradu u tom segmentu, a rijec je o oko 37 milijuna kuna, ili su utužena ili pod ovrhom ili, pak, postoji sporazum o obrocnom placanju. Uvodenju više reda pridonijela je i nova Odluka o komunalnom redu. Cekamo da Sabor usvoji novi zakon o prodaji i zakupu poslovnih prostora, ne bismo li s njim uskladili ne samo novu odluku, nego i strategiju raspolaganja prostorima u vlasništvu Grada.
- Završimo ovaj razgovor sportom. Pula konacno ima lijep stadion, ali upitnog prvoligaša. Kada namjeravate dionice Istre 1961 prepustiti Šceglovu?
- Možemo biti ponosni na sliku koju smo iz Pule poslali u svijet kada je na otvorenju prepunog stadiona "Aldo Drosina" hrvatska nogometna reprezentacija ugostila Cešku. Za to je od pocetka gradnje stadiona trebalo punih 18 godina. Pula i Istra imaju priliku postaviti nogomet na kvalitetne osnove, jer postoji zainteresirani investitor, gospodin Šceglov, koji je vec duže vrijeme u klubu. Pokrenut je proces preoblikovanja kluba, koji je odobrilo Gradsko vijece, a sve u sklopu postojece zakonske regulative. Želimo da klub dobije vlasnika zainteresiranog za razvoj nogometa u Puli. Gospodin Šceglov ce svaku dionicu kluba platiti ili ju je vec platio - dosad je u klub uložio gotovo milijun eura. (Razgovarao Cristian Bruno GALIC)
Puležani za projekt "Brijuni rivijera"
- Hoce li projekt "Brijuni rivijera" pridonijeti gospodarskom razvoju Pule? Što to znaci za gradane?
-
Pozdravljam konsenzus politickih stranaka postignut o ugovoru za
projekt "Brijuni rivijera" na prošloj sjednici Gradskog vijeca, u koji
smo ugradili kvalitetne prijedloge vijecnika. Gradani od nas ocekuju
upravo to: da budemo odgovorni te da u ovim vremenima pokažemo
odgovornost i jedinstvo. Dnevnopoliticke teme ne smiju utjecati na
donošenje ovako znacajnih odluka.
Držim da nema niti jednog Puležana
koji se protivi inicijativi da se sada žicom ogradeni dijelovi Pule
otvore javnosti i napokon stave u funkciju razvoja grada. Svaka kuna
uložena u Pulu putem investicija doprinosi njenom razvoju, što mene kao
gradonacelnika i najviše zanima. A razvoju pridonosi realizacija onih
projekata od kojih ce svi gradani Pule imati koristi: što direktno kroz
zapošljavanje i rad na samim investicijama, a što indirektno kroz
povecanje proracuna, cime ce se osigurati, primjerice, bolji vrtici,
nova djecja igrališta i kvalitetnije prometnice. Iskreno vjerujem da ce
se gospodarskom valorizacijom ovih podrucja otvoriti nova radna mjesta.
Podsjecam da je 31. ožujka ove godine na Puljštini bilo 4.472
nezaposlena, od cega u samoj Puli njih 3.208. Vjerujem i da ce se podici
kvaliteta ponude u gradu te produljiti sezona, što ce svakako mnogo
znaciti našim ugostiteljima. Ostvarenjem beneficija za cijeli grad, koje
nam ovaj projekt donosi, privuci cemo i goste vece platežne moci,
poboljšati imidž grada, ali i osigurati dodatne investicije u
infrastrukturu. Svi bismo mi željeli bolje vrtice, kao i mogucnost za
veca izdvajanja za socijalu i kulturu, ali novac prijeko potreban za
financiranje tih aktivnosti može doci samo iz realnog sektora.