U 48 osnovnih i 12 srednjih škola koje iduće jeseni uđu u eksperimentalnu provedbu reforme kurikuluma, učenici će promjene najprije osjetiti u rasporedu sati i načinu ocjenjivanja. Za eksperimentalnu provedbu odabrat će se po 12 škola u pet regija, a novi način rada primjenjivat će se u prvim, trećim, petim i sedmim razredima te u prvom, trećem i četvrtom razredu srednje škole.
Prvašići u tim školama neće dobivati brojčane ocjene, već će se ocjenjivati opisno, a stariji učenici imat će drukčije strukturiranu nastavu i ocjenjivat će se drukčije nego danas. Svi će razredi imati obaveznu satnicu informatike, koja prestaje biti izborni predmet.
Fleksibilna satnica
Tjedna satnica bit će fleksibilna, što znači da učenici ne moraju, kao što je to sada slučaj, od početka do kraja godine imati isti raspored sati. O tome koje će predmete učiti u određenom tjednu odlučivat će njihovi nastavnici. Tako će se u jednom tjednu, na primjer, više baviti matematikom ili prirodom, u drugom se posvetiti likovnom ili glazbenom odgoju, a bit će i više prostora za projektnu i praktičnu nastavu. Slobodu u kreiranju rasporeda sati, pri čemu je važno zadovoljiti propisani godišnji fond nastavnih sati iz svakog predmeta, imat će učitelji u razrednoj nastavi, dok će u višim razredima i dalje postojati »tvrda« tjedna satnica.
Postojeći nastavni program zamijenit će novi kurikulumi, gdje će se sadržaje koje djeca uče obrađivati na bitno drukčiji način. Djeca neće morati napamet učiti često nerazumljive im definicije, nastavnici neće inzistirati na nabrajanju povijesnih datuma ili pojmova, a radit će se na tome da djeca što bolje razumiju teme o kojima uče, međusobno ih povežu i usvoje. Tako će se i ocjenjivati na drugim temeljima pa neće biti ključna reprodukcija lekcije, nego ishod učenja u jednom obrazovnom razdoblju ili godini. Predmeti će biti podijeljeni u domene, a točno će se znati što se od učenika u pojedinoj domeni, primjerice gramatici ili književnosti u hrvatskom jeziku, očekuje na završetku nastavne godine. Mjerit će se razine usvojenosti znanja, koje će se dijeliti u četiri razine – zadovoljavajuće, dobro, vrlo dobro ili iznimno.
Vanjski testovi
Učenici trećeg, petog i sedmog razreda osnovne škole dogodine će, dakle, i dalje imati brojčane ocjene, ali će roditelji osim ocjene u školi dobiti povratnu informaciju o svom djetetu daleko specifičniju nego što je imaju sada, kad za bilo kakvu informaciju o problemima svog djeteta u matematici ili povijesti, na primjer, moraju dogovarati konzultacije s predmetnim nastavnikom. Nastavnici će posebnu pažnju posvećivati djeci s posebnim potrebama i darovitoj djeci, koju će se i vrednovati drukčije nego sada. Vanjski testovi koje nastavnik može povući iz ispitnog centra da bi dobio potvrdu o napretku svojih učenika u prvoj godini nisu obvezni, ali se očekuje da će ih nastavnici rado prakticirati.
Opći uspjeh na kraju godine ukinut će se godinu kasnije, u školskoj godini 2017./18., kada će novi kurikulumi ući u sve škole. Neće krenuti u svim razredima istodobno, nego u prvom, trećem, petom i sedmom razredu osnovne i prvom te završnom razredu srednje škole, dok će godinu kasnije zahvatiti sve učenike. Ukidanjem općeg uspjeha, djeca kojoj leži prirodoslovlje ne bi trebala pri upisu u srednju školu biti zakinuta jer im je prosjek ocjena, recimo, srozao tjelesni ili likovni odgoj, a djeca nadarena za društvene predmete ne bi više bila na gubitku jer su možda antitalenti za matematiku. (LJ. BRATONJA MARTINOVIĆ)