Vlada bi do kraja godine trebala s Inom potpisati sporazum o vracanju duga državi, najavila je premijerka Jadranka Kosor. Uvjerena je da ce Ina vratiti dug do 28. ili 29. prosinca, nakon cega ce, zakljucila je, «biti puno lakše». Više o pregovorima izmedu Vlade i Ine u nedjelju, medutim, nije bilo moguce doznati. Pregovori su u tijeku, odgovoreno je kratko iz Ine, uz napomenu da iz stoga ne žele do daljnjeg davati ikakve komentare.
Ina, zakljucuju, «ulaže maksimalne napore da bi do kraja godine riješila situaciju». Više nije želio reci ni Vladin pregovarac, potpredsjednik i ministar financija Ivan Šuker. Svaka strana u pregovorima, kratko je kazao, ima svoje adute, o kojima sigurno sada ne može govoriti u javnosti.
Ina državi, na racun neplacenih poreza i doprinosa, duguje dvije milijarde kuna, a prvotni plan, da se za vracanje duga zaduži kod MOL-a, propao je, buduci da je uvjet te madarske tvrtke za zaduživanje bila prodaja plinskog biznisa državi. Potom se spominjala mogucnost blokade Ininog racuna, cime bi država do kraja godine namirila barem dio svojih potraživanja.
Ina je zbog daleko manjeg duga državi, od 150 milijuna kuna, bila blokirana i 90-ih godina, kad je vlasnicka situacija bila daleko drugacija. Ne bude li država naplatila ovaj dug, to ce se izrazito loše odraziti na proracun za iducu godinu, buduci da je povrat Ininog duga ukalkuliran kao siguran prihod.
Bivši ministar gospodarstva i nekadašnji predsjednik Uprave Ine Davor Štern ne smatra povrat tog duga neizvjesnim jer sve se, kaže, može dogovoriti, pa tako i isplata novcem. Naime, spominjala se i mogucnost pretvaranja duga u dionice, cime bi država vratila dio dionica i premašila paket od 51 posto udjela u Ini. No, veli Štern, to je posve neisplativo.
- Time se ne bi dobilo puno, jer opet nedostaje - novac. Ne vidim razlog zbog kojeg se do kraja godine država, koja sama sebi duguje 44 posto, i Ina, ne bi mogle dogovoriti, istice Štern.