Energetski će sektor tijekom narednog desetljeća biti glavni pokretač investicijskog ciklusa u Hrvatskoj, jer su u njemu planirana 174 projekta ukupne vrijednosti 22 milijarde eura - najavio je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, jučer otvarajući Energy Investment Forum u organizaciji Poslovnog dnevnika. Vrdoljak se, kako je kazao, uzdaje u ulaganja privatnog sektora, pri čemu je ključni aktualni projekt istraživanje i eksploatacija ugljikovodika na Jadranu, oko kojeg se jučer razvila vrlo zanimljiva rasprava između direktorice Sektora istraživanja Ine Lilit Cote i Barbare Dorić, privremene predsjednice uprave novoosnovane Agencije za ugljikovodike.
Nova seizmološka ispitivanja norveške tvrtke Spectrum za Hrvatsku vladu, kazala je Cota, samo su "nove naočale kroz koje se slika jasnije vidi, ali koje i dalje ne mogu reći ima li u Jadranu nafte i plina". Zato bi bilo korisno od samog Spectruma čuti, naglasila je, pojašnjenje tvrdnji o pronalasku ugljikovodika - nafte i plina. "U svjetskoj naftnoj praksi nije uobičajeno da informacije o pronalasku daje servisna kompanija. To bi bilo kao da serviser nekog medicinskog uređaja pacijentu u bolnici postavlja dijagnozu", kazala je Cota, zaključujući kako će tek istražne bušotine pokazati ima li u Jadranu onoga što nam se već prezentira kao gotova stvar. Čelnica Agencije za ugljikovodike Barbara Dorić uzvratila joj je napomenom kako se nikad nije niti govorilo o tome da je Spectrum otkrio naftu i plin, već da podaci ukazuju na potencijal ugljikovodičnih nakupina duž cijelog Jadrana.
- Neću učiniti grešku norveškog kolege 60-ih godina, koji je kazao kako će sam popiti svu naftu koja se pronađe u Norveškoj! Potencijal postoji, ali tek treba vidjeti u kojem obliku i koliko, kazao je ravnatelj Geološkog instituta Josip Halamić.
Počev od 10. ožujka sve će zainteresirane kompanije, pri čemu Dorić otkriva kako ima tridesetak, moći u Agenciji dobiti uvid u snimanja koja je Ina već napravila 70-ih i 80-ih godina, kao i u nove Spectrumove snimke. Prema Vrdoljakovim riječima, Hrvatskoj bi pripadalo 60 posto ukupnih prihoda od jadranskog plina i 54 posto od nafte, za razliku od sadašnjih prosječnih 24 posto. To bi za hrvatske potrošače značilo najjeftiniji plin u cijeloj regiji, kazao je, a za industriju povećanje konkurentnosti. (B. MRVOŠ PAVIĆ/NL)