Svi trgovci naftnim derivatima, osim Ine, u utorak su poskupili svoje gorivo, i to do maksimalno dozvoljenih iznosa, koje kontrolira Ministarstvo gospodarstva. Na upit zašto i oni nisu dizali cijene, koje je Ministarstvo gospodarstva odobrilo drugim distributerima, iz Ine su jucer samo kratko odgovorili da se "maloprodajne cijene naftnih derivata korigiraju sukladno Pravilniku o utvrdivanju cijena naftnih derivata te se u tom smislu Inine cijene nalaze u dozvoljenom rasponu".
Da na Inu nije ucinjen nikakav pritisak, osim onog premijerke Kosor, odgovaraju i iz Ministarstva gospodarstva, napominjuci da cijene derivata svakih 14 dana odreduju distributeri/trgovci u skladu s pravilnikom. "Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva samo kontrolira jesu li te cijene utvrdene u skladu s pravilnikom. Vecina distributera prijavila je svoje cjenike na najvišoj dozvoljenoj razini cijena, osim Ine, koja svoje cijene nije mijenjala.
Takva odluka posljedica je poslovne politike Ine, u koju se ovo ministarstvo ne miješa", piše u odgovoru Ministarstva gospodarstva našem listu. Prije dva tjedna, kad je gorivo na svim postajama poskupjelo za tridesetak lipa, ministar gospodarstva ?uro Popijac napominjao je da ce Vlada intervenirati "kad procijeni da je to potrebno".
Cinjenica je da je Vlada Ive Sanadera u drugoj polovici 2008., kad je barel stajao cak 147 dolara, "cuvala" cijenu derivata u Hrvatskoj ispod deset kuna, iako je, po tadašnjim kalkulacijama, ona trebala dosezati i do 12, cak 13 kuna. Upravo u tom razdoblju Ina je ostala dužna državi više od dvije milijarde kuna pa se postavlja pitanje hoce li istu, medvjedu uslugu, država napraviti svojim gradanima i ovaj put.
S druge strane, pitanje je i znaci li Inino ostajanje na starim cijenama da razloga za poskupljenje nisu imali ni drugi. Kako javljaju svjetske agencije, cijene sirove nafte u ožujku pale su na americkom tržištu za 61 cent, na 87,26 dolara za barel, dok su na tržištu u Londonu bile u minusu 80 centi, i iznosile su 95,81 dolar za barel, što znaci da razloga za poskupljenje ovaj put možda i nije bilo.
Od 19. sijecnja naovamo cijene su, pokazuju podaci o kretanjima na tržištu tim derivatima u Europi, promijenile samo Hrvatska i Slovenija, u kojoj eurosuper 95 u prosjeku košta 1,27 eura po litri, a eurodizel 1,23 eura. U Hrvatskoj nove cijene na benzinskim postajama koje nisu Inine iznose u prosjeku 1,29 eura za eurosuper 95, odnosno 1,19 za eurodizel. Austrijanci, kažu jucerašnji podaci, eurosuper 95 placaju isto koliko i hrvatski vozaci na benzinskim postajama koje nisu u vlasništvu Ine, dok im je eurodizel jeftiniji te košta 1,14 eura.