Nakon što je od polica dopunskog zdravstvenog osiguranja, koje danas koristi gotovo dva i pol milijuna gradana, osigurao redoviti mjesecni prihod od oko 167 milijuna kuna, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) priprema teren za novi izvor prihoda od dodatnog zdravstvenog osiguranja, koje ce uplacivati svi koji žele bolji tretman u bolnicama i krace cekanje na pretrage.
Za razliku od dopunskog osiguranja, koje pokriva samo participaciju, dodatno osiguranje pacijentima osigurava viši standard zdravstvene zaštite.
Ugovori s privatnicima
Police dodatnog osiguranja, koje su dosad nudili iskljucivo privatni osiguravatelji, najcešce pokrivaju godišnji sistematski pregled, odredeni broj specijalistickih pregleda, dijagnostickih obrada i laboratorijskih pretraga. Skuplji programi, za koje godišnja premija iznosi i po više tisuca kuna, obuhvacaju i fizikalnu terapiju, manje operativne zahvate, poseban smještaj i prehranu u bolnici za vrijeme bolnickog lijecenja te druge zdravstvene usluge.
Što ce od toga u sklopu dodatnog zdravstvenog osiguranja nuditi HZZO, još nije objavljeno, no izvjesno je da ce taj dio zdravstvenih usluga ugovarati i s ustanovama s kojima nema ugovor u osnovnom zdravstvenom osiguranju, odnosno s privatnim poliklinikama i bolnicama. Tako, naime, piše u Pravilima uspostavljanja i provodenja dodatnog zdravstvenog osiguranja HZZO-a iz prosinca 2010., koja se pozivaju na Program gospodarskog oporavka Vlade.
Nova tržišna orijentacija državne osiguravateljske kuce koja je zadužena za javno zdravstvo u javnosti je loše primljena, osobito nakon što je država nabavila skupocjene medicinske uredaje milijunske vrijednosti i njima opremila državne bolnice.
Pacijenti ogorceni
Ogorceni su i pacijenti, koji upozoravaju da se time gubi svaki trag solidarnosti u sustavu zdravstva.
- Sirotinja ce ostati na osnovnom i dopunskom osiguranju i dobivati sve manje, a oni koji imaju novca imat ce najelitniji tretman. To je podjela zdravstva na ono za bogate i ono za siromašne, gdje o jednakoj kvaliteti lijecenja za sve osiguranike više nema ni govora, ocjenjuje Marijo Drlje, predsjednik Udruge hrvatskih pacijenata.
Osiguravateljske kuce kojima ce HZZO od 1. srpnja postati konkurencija najavljuju da ce tražiti ocjenu ustavnosti Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju koji je to omogucio, jer ce - kako tvrde - HZZO biti u povoljnijem položaju u odnosu na druge aktere na tržištu. Naime, privatni osiguravatelji moraju imati dozvolu Hanfe, odobrenje resornog ministarstva, odgovarajuci temeljni kapital i pokrice za troškove koje moraju planirati godinama unaprijed, dok HZZO police može formirati bez tih uvjeta.
U Hrvatskom uredu za osiguranje (HUO) boje se da bi država mogla smanjiti cijene i opseg usluga pokrivenih u osnovnom osiguranju, a povecati troškove usluga koje pokriva dodatno osiguranje, što bi znacilo stvaranje novog tereta za osiguravatelje. Što bi to predstavljalo za pacijente koji bi takvu politiku placali iz vlastitog džepa, nije teško pogoditi. (LJ. BRATONJA MARTONOVIC/Novi list)
Avberšek: Platiti lijecnike u drugoj smjeni
- Pitamo se za koga su kupljeni silni aparati za magnetsku
rezonancu, a sada se ugovara dodatno osiguranje s privatnicima?! Trebalo
je umjesto toga otvoriti cekaonice u javnim ustanovama i poslijepodne
te platiti lijecnike u drugoj smjeni pa nam silna oprema ne bi skupljala
prašinu, kaže Spomenka Avberšek, predsjednica Samostalnog sindikata
zdravstva i socijalne skrbi.