Imovina Grada nije za "krpanje rupa"

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

U posljednje se vrijeme prodaja gradskih objekata sve cešce spominje kao recept za krpanje proracunskih rupa, a osiguravanje prihoda od prodaje "obiteljskog srebra" vec su najavili Varaždin, Samobor, Zlatar, Vukovar, Beli Manastir i Županja.

Njima se cini se, barem zasad, nece pridružiti Pula. Gradonacelnik Boris Miletic pojašnjava da su prekinuli praksu bivših vlasti da se prihodima od prodaje imovine financira tekuca potrošnja.

- Imovinu prodajemo prema modelu pretvaranja jednog oblika imovine u drugi. Primjerice, prihodi od prodaje gradevinskog zemljišta na jednoj lokaciji, reinvestiraju se u kupnju zemljišta za izgradnju prometnica ili objekata komunalne infrastrukture kao i za izgradnju drugih infrastrukturnih objekata, veli Miletic.

Opcenito, prihodi Grada Pule od prodaje vlastite imovine u najvecem su dijelu prihodi od prodaje neizgradenog gradevinskog zemljišta koje nije namijenjeno za javne potrebe, dok je prodaja stanova i poslovnih prostora rjeda te se dogada u slucajevima kada nema interesa za daljnjim zadržavanjem tih nekretnina u vlasništvu. Primjerice, radi se o stanovima koji iziskuju izdvajanje znacajnijih sredstava za održavanje i poslovnim prostorima za koje nema interesa za zakup.

- Ni ove godine praksa poslovanja gradske uprave nece se mijenjati. Aktivnosti vezane uz prodaju imovine odnose se prvenstveno na prodaju neizgradenog gradevinskog zemljišta sukladno cemu smo raspisali cetiri natjecaja na kojima smo prodali nekretnine u vrijednosti 4,2 milijuna kuna. Interes pravnih i fizickih osoba za kupnju nekretnina ove je godine znatno manji, što je posljedica opceg stanja na tržištu nekretnina i financija, veli Miletic.

Po njegovim rijecima, prihodi od prodaje zemljišta od 2004. godine znacajno su u padu, kako u apsolutnom iznosu tako i u postotku u kojem sudjeluju u proracunu. Tako su, primjerice, 2004. prihodi od prodaje imovine bili 33 milijuna kuna, odnosno 13,2 posto ukupnih prihoda proracuna. Lanjski je, pak, proracun od prodaje imovine uprihodio 23 milijuna kuna, odnosno 7,1 posto ukupnih proracunskih prihoda.


Podijeli: Facebook Twiter