Piše: dr. med. Branka Morić-Pauletić, kardiologija
Kardiovaskularne bolesti (bolesti srca i krvnih žila) uzrokovane su aterosklerotskim promjenama na stijenkama žila - arterija, i glavni su uzrok smrti u svijetu pa tako i u Hrvatskoj. Ateroskleroza je dugotrajan, polagan proces oštećenja krvnih žila. Prema definiciji, ateroskleroza je bolest velikih i srednje velikih arterija u kojima se na unutrašnjoj stijenci talože masne aterosklerotske naslage i sužavaju žile.
Zbog značajnog suženja krvnih žila smanjen je ili potpuno onemogućen dotok krvi u pojedini organ ili dio organa, što u srcu ima za posljedicu nastanak srčanog infarkta, u mozgu nastanak moždanog udara, a u perifernim dijelovima tijela promjene arterija mogu dovesti do razvoja gangrene kao najgore moguće posljedice. Svi smo izloženi aterosklerozi, neki više, neki manje, i to od najranije dobi. Za nastanak ateroskleroze najvažniji su čimbenici rizika.
Čimbenici rizika na koje NE MOŽEMO utjecati su:
- dob (muškarci nakon 45. i žene nakon 55. godine života)
- spol (muškarci imaju veći rizik preuranjene ateroskleroze)
- nasljedna sklonost, odnosno genetika (češća pojavnost srčanog ili moždanog udara u obitelji)
Čimbenici rizika na koje MOŽEMO utjecati su:
- povišen krvni tlak(hipertenzija)
- šećerna bolest (diabetes mellitus)
- povišene masnoće u krvi (hiperlipoproteinemija/dislipidemija)
- pušenje
- pretilost (debljina), posebno u osoba centralnog tipa građe kada se salo nakuplja u području trbuha
- nedostatak fizičke aktivnosti
- stres
Visok tlak prijetnja srcu, mozgu, bubrezima
Povišen krvni tlak (hipertenzija) važan je neovisan čimbenik rizika moždanog udara, srčanog infarkta, ali i zatajivanja bubrega. Povišen krvni tlak ne boli, ali znate li da povećanje sistoličkog (gornjeg) krvnog tlaka za samo 10 mmHg, odnosno dijastoličkog (donjeg) tlaka za samo pet mmHg povećava relativni rizik od bolesti srca i krvnih žila te moždanog udara za čak 28 posto!
Više od 90 posto bolesnika s povišenim krvnim tlakom ima "esencijalnu" hipertenziju, a to znači da se uzrok ne može ustanoviti. Ona može biti uzrokovana genetski, ali i dodatno čimbenicima okoliša kao što su prehrana, odnosno unos soli. Preostalih 10 posto uzroka povišenog krvnog tlaka mogu biti neke druge bolesti kao što su bolesti bubrega, endokrinološke bolesti i slično.
Promjene u načinu života mogu značajno pomoći u kontroli povišenog krvnog tlaka. Stoga, obavezno smanjite svoju tjelesnu težinu ako ste pretili. Suvišna težina opterećuje srce. Vježbajte svakoga dana barem 30 minuta. Važno je hraniti se zdravo, a to podrazumijeva jesti dosta voća i povrća, a posebno je važno smanjiti unos soli. Liječenje povišenog krvnog tlaka nema utjecaj samo na snižavanje vrijednosti krvnog tlaka, već i na dugoročnu zaštitu ciljnih organa, osobito srca i bubrega, te na smanjenje ukupnog kardiovaskularnog rizika.
Šećerna bolest kasno se otkrije
Šećerna bolest - povišena razina glukoze (šećera) u krvi, na više načina štetno djeluje na srce i krvne žile. Predominantan oblik šećerne bolesti u odrasloj dobi je tip2. U vrijeme kada se šećerna bolest dijagnosticira i započne s liječenjem, bolest najčešće traje gotovo već jedno desetljeće i to bez simptoma. Tada su promjene na krvnim žilama i srcu već prisutne. Zato je neophodno redovito obavljati preventivne preglede da bi se bolest na vrijeme otkrila i počela liječiti.
Dobar i loš kolesterol
Masnoće u tijelu potječu iz dva izvora. Unose se hranom ili se stvaraju u ljudskom organizmu, poglavito u jetri. Najvažnije masti su kolesterol i trigliceridi. Kolesterol u našem tijelu većinom potječe iz jetre, a tek manjim dijelom iz hrane. Povišena razina "štetnog" LDL kolesterola povezana je s ubrzanom aterosklerozom. LDL kolesterol bi u zdravih ljudi morao biti manji od 3,0 mmol/L. HDL ili "zaštitni" kolesterol morao bi biti veći od 1,0 mmol/L u muškaraca te veći od 1,2 mmol/l u žena.
Rizično je i pasivno pušenje
Pušenje je jedan od "najjačih" riziko-faktora za razvoj kardiovaskularnih bolesti, a na koji možemo utjecati. Pasivno pušenje je također štetno i povećava rizik za razvoj bolesti srca i krvnih žila za 25-30 posto.
"Muška" pretilost
Današnje spoznaje govore da višak masnog tkiva unutar trbuha (tzv. abdominalna, visceralna, odnosno muška pretilost) nosi značajan rizik za razvoj šećerne bolesti, povišenog krvnog tlaka te bolesti srca i krvnih žila.
Sjedilački život
Sjedilački način života, uredski posao, odsustvo redovite fizičke aktivnosti direktno utječu na kardiovaskularnu kondiciju i indirektno povećavaju učestalost ostalih rizičnih faktora. S druge strane, redovita fizička aktivnost - preporučuje se pola sata dnevno barem pet puta tjedno - pozitivno djeluje na krvožilni sustav, ali i na psihičko zdravlje.
Otpornost na stres
Kroničan stres ili učestala akutna stimulacija mehanizama stresa nepovoljno utječe na mnoge organske sustave (kardiovaskularni, imunološki, probavni sustav i sl.). Iako često ne možemo utjecati na uzroke stresa, možemo utjecati na to kako se suočiti s njim. Zdrav način života, redovita i zdrava prehrana, fizička aktivnost, kvalitetan san dovode do povećanja otpornosti na stres.
SCORE tablice za procjenu rizika
Čimbenici rizika su u međusobnom odnosu te združeni višestruko povećavaju kardiovaskularni rizik. Dakle, što imate više faktora rizika, imate i veću šansu da dobijete srčani infarkt ili moždani udar. Za procjenu ukupnog kardiovaskularnog rizika koristimo tzv. SCORE tablice.
Rizik za kardiovaskularne bolesti podijeljen je u četiri stupnja: nizak, umjeren, visok i vrlo visok rizik. Prevencija kardiovaskularnih bolesti cjeloživotni je proces. U primarnoj i sekundarnoj prevenciji izrazito je važno smanjiti čimbenike rizika na koje možemo utjecati. U skladu sa smjernicama za prevenciju kardiovaskularnih bolesti, pretraživanje populacije na čimbenike kardiovaskularnog rizika preporuča se provoditi u svih muškaraca starijih od 40 godina i svih žena starijih od 50 godina. Promjena životnih navika i pridržavanje savjeta liječnika o liječenju može značajno pridonijeti smanjenju rizika od nastanka srčanog infarkta i moždanog udara.
U Specijalnoj bolnici Medico može se obaviti i čitav niz drugih specijalističkih pregleda i dijagnostičkih pretraga. Značajno je napomenuti da je moguća posebno brza i neposredna obrada u specijalističkom laboratoriju.
U Medicu možete napraviti brzu i visoko kvalitetnu dijagnostiku srca i krvnih žila, CNS, kože, gastroenterološke preglede, preglede lokomotornog sustava, ginekološku i urološku kontrolu, ali i brojne druge preglede, svi i sve u cilju ranog otkrivanja mogućih pre/zloćudnosti i težih oboljenja.
Obratite nam se s povjerenjem na broj telefona +385 52 633 333 od 7 do 21 sat te potražite sve ostale informacije na www.medico.hr!
(Promo)