Nasuprot raširenom stavu, udio zaposlenih koji place dobivaju iz proracuna u Hrvatskoj je osjetno ispod europskog prosjeka, a i postotak BDP-a koji se izdvaja za njihove place takoder je ispod europskog prosjeka i ne predstavlja porezno opterecenje vece nego li što je to u još 30-ak država obuhvacenih istraživanjem «Analiza sustava zaposlenih u hrvatskom javnom sektoru» što ga je Institut za javne financije proveo za Maticu hrvatskih sindikata.
Hrvatska je za sve naknade zaposlenima (bruto iznosi) koji place primaju iz državnog ili lokalnih proracuna izdvajala 9,92 posto BDP-a u razdoblju od 2005. do 2008. godine što ju svrstava na 22. mjesto od 33 europske države medu kojima su i sve clanice EU-a. To je za više od jednog postotnog poena manje od prosjeka za sve države. Najmanji postotak izdvajaju Slovacka i Njemacka (nešto više od sedam posto), a najviše Danska - više od 17 posto.
Strucnjaci Instituta za javne financije izracunali su i približni udio neto placa isplacivanih iz raznih proracuna u BDP-u i zakljucili da je Hrvatska s 8,4 posto u europskom prosjeku. S obzirom na to da su bruto iznosi ispod prosjeka, znaci da su doprinosi poslodavcima u Hrvatskoj u prosjeku manji nego u ostale 32 države.
Udio zaposlenih u opcoj državi u Hrvatskoj u razdoblju od 2005. do 2008. godine bio je 17,15 posto od ukupno zaposlenih, što ju svrstava na 12. mjesto od 24 države. No, broj onih koji placu primaju iz nekog proracuna zapravo je malo ispodprosjecan. Za predsjednika Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Borisa Plešu takvi podaci nisu iznenadujuci.
«O viškovima zaposlenih kod nas se više govori u dnevnopoliticke svrhe nego što je to realnost», kazao je Pleša. Bez funkcionalne analize radnih mjesta, tvrdi, ne može se doci do optimalnog broja zaposlenih niti govoriti o eventualnim viškovima. Dapace, postoje i manjkovi, pa tako trenutacno nedostaje oko dvije tisuce policajaca koliko ce ih Hrvatska trebati ulaskom u schengenski režim, objašnjava Pleša.
Hrvatska je izrazito nisko rangirana po broju zaposlenih u obrazovanju. U tom je sektoru, gleda li se udio u ukupnoj populaciji, na 30. mjestu s 2,13 posto, a manje imaju samo Turska, Makedonija i Rumunjska. Gleda li se udio zaposlenih u obrazovanju u ukupnoj zaposlenosti, situacija je ipak bolja i Hrvatska s 5,62 posto zauzima 29. mjesto, a iza nas su Turska, Rumunjska, Austrija i Španjolska.
Ništa bolje Hrvatska nije rangirana ni u zdravstvenoj zaštiti i socijali. Po udjelu u stanovništvu tu je Hrvatska na 30. mjestu s 2,09 posto (manje imaju samo Turska, Makedonija i Rumunjska), a po udjelu u ukupnoj zaposlenosti na 26. mjestu. U Norveškoj, npr., svaki peti zaposleni radi u tom sektoru. U Hrvatskoj je iznimno visok broj zaposlenih u javnim poduzecima, gotovo 14 posto, i samo Grcka i Poljska ih imaju više.