Prema procjenama UNWTO-a, u Europi trenutno postoji više od 60 milijuna aktivnih biciklista. I velika većina njih voli putovati u potrazi za novim iskustvima, krajolicima, cestama i rutama te doživljajima. Prema podacima Europskog parlamenta cikloturističko tržište Europske unije uključujući Norvešku i Švicarsku svakodnevno raste, a to potvrđuju i podaci s najvećih turističkih sajmova poput primjerice nedavno održanog World Travel Marketa u Londonu koji drugu godinu zaredom navodi kako je cikloturistički trend u porastu te da broj ljubitelja bicikala sve više raste u odnosu primjerice na ljubitelje golfa.
Danas je broj jednodnevnih posjetitelja koji koriste bicikle tijekom svog putovanja teško procijeniti, ali se zato se broj cikloturista koji ostvaruju najmanje jedno noćenje procjenjuje na oko 20 milijuna, stoji u najnovijem Akcijskom planu razvoja cikloturizma u Hrvatskoj koji je Institut za turizam nedavno predstavio u Poreču na Danima hrvatskog turizma. U planu stoji i kako cikloturisti u prosjeku troše 53 eura dnevno uključujući i smještaj, dok jednodnevni posjetitelji u prosjeku troše 16 eura dnevno.
U Hrvatskoj se još sustavno ne prate cikloturistička noćenja. S takvim je jedino "brojanjem" anketno počeo klaster turističkih zajednice sjeverozapadne Istre. No, bez obzira što nema opipljivih podataka, jasno je da Istra iz godine u godinu privlači sve veći broj ljubitelja bicikliranja što je vidljivo po gužvama na cestama uz more, ali sve više i u unutrašnjosti. Istra također jako puno ulaže u taj oblik turizma kroz stvaranje novih ruta, putova i traka, ali i označavanje, trasiranje tih istih staza te izradu karata, formiranje ponude u smještajnim kapacitetima koja je prilagođena takvim turistima.
Sve stoga jer je osim sunca i mora uz gastronomiju cikloturizam jedan od najznačajnijih turističkih proizvoda Istre. Međutim, nije samo Istra cikloturizam definirala kao jedan o svojih najbitnijih turističkih proizvoda kojim želi razvijati pred i posezonu. Za taj se proizvod odlučila gotovo čitava Hrvatska. Ipak, za prihvat cikloturista potrebno je više od samo lijepe prirode i ceste.
Prema podacima iz Akcijskog plana u Hrvatskoj ima oko 13.000 kilometara ruta, ali bez obzira na njihovu atraktivnost, staze su generalno u lošem stanju te neprimjereno označene. Često se na tim stazama biciklisti loše snalaze jer nema dovoljno oznaka. Smještajni, ugostiteljski i servisni sadržaji namijenjeni cikloturistima su razmjerno slaborazvijeni, posebno u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Ipak, najveći broj smještajnih objekata, posebice u priobalju, može primiti cikloturiste, a stalno se povećava i broj objekata koji za nižu naknadu ili besplatno nude i vlastite bicikle. (B. BAN)
VIŠE PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU