Ministarstvo pravosuđa će nakon 1. svibnja Vladi dostaviti prijedlog reorganizacije sudske mreže u Hrvatskoj, za koju se nadaju da će se početi provoditi početkom iduće godine. Iako je prema prvotnom planu bilo predviđeno samo 18 općinskih sudova, nakon javne rasprave, ali i ispitivanja stanja na terenu, u Ministarstvu su se odlučili za povećanje broja. Na kraju će biti 23 općinska suda, odnosno svaka županija će imati svoj, dok će Zagreb imati ukupno tri suda. Što se građanskog suda tiče, Zagreb će imati dva - sjever i jug, uz posebni općinski kazneni sud.
Specijalizacija
Što se tiče ostatka države, od 1. siječnja bi trebala prestati postojati 44 općinska suda. Oni će postati stalne službe novouspostavljenih općinskih sudova, tako da suci ostaju, dok će se izgubiti pozicije predsjednika tih sudova. Osobe koje su to do sada bile tako će postati samo suci.
Intencija je Ministarstva pravosuđa da dođe do specijalizacija sudaca, zbog čega će se kazneni procesi voditi samo u središtima općinskih sudova, a kako vrijeme prolazi i radni i obiteljski procesi bi se isto trebali usmjeravati prema ta 23 suda. To znači da će doći do veće potrebe kretanja ljudi, odnosno stranaka u procesima, ali rezoniranje je Ministarstva da se više isplati raditi specijalizacije sudaca, nakon čega će se ubrzati sudski procesi, što bi u konačnici na kraju ipak ispalo povoljno za same građane.
Upravitelji menadžeri
Ostale stvari ostale su manje-više iste. Uvode se sudska područja, koja su de facto područja današnjih županijskih sudova. Svako područje imat će svog upravitelja, svojevrsnog menadžera koji će se baviti nabavom i svom ostalom logistikom, dok bi onda sucima ostalo samo da sude. Nadaju se u Ministarstvu da bi ovakve mjere mogle dovesti do toga da se vrijeme potrebno za prvostupanjsku presudu sa sadašnjih 467 dana smanji barem na prosjek članica Vijeća Europe, odnosno na 272 dana.
Novi ili stari predsjednici?
Budući da će prema zakonu sudovi koji nastanu formalnopravno biti novi, za sva mjesta novih predsjednika sudova morat će se raspisati natječaji. U Ministarstvu pravosuđa ističu da to nema veze s bilo kakvom željom novog kadroviranja predsjednika sudova, koje ionako odabire Državno sudbeno vijeće. No, u svemu tome ipak ima jedna zanimljiva činjenica. Sadašnjem sastavu Državnog sudbenog vijeća mandat istječe na kraju veljače 2015. godine, što znači da će imenovanja novih predsjednika sudova najvjerojatnije obaviti drugi ljudi, a ne sadašnji članovi DSV-a. (D. RADALJAC)