Neobično je susresti umjetnika koji, poput Karima Rashida, isijava toliko optimizma, entuzijazma i, čini se, iskrenog tragača za ljepotom u svijetu. Zagrebački Muzej suvremene umjetnosti odaje mu počast izložbom "Ideologija ljepote" koja se ondje otvara večeras, a koju smo jučer i posjetili nakon konferencije za novinare.
Ono što su o Rashidovom umjetničkom svijetu rekli ravnateljica MSU-a Snježana Pintarić, kustos Tihomir Milovac te inicijatorica ovoga projekta Sanja Muzaferija, potvrdili su njegovi radovi, strateški i s razlogom razmješteni među dijelea opusa domaćih velikana likovne umjetnosti: Picelja, Srneca, Kožarića, Juraja Dobrovića, Vojina Bakića te Viktora Vasarellyja i Alberta Biasija na kojima se Rashid, kako je rekao, napajao odrastajući kao dijete slikara.
- Smatram da je tijekom šezdesetih Vasarelly bio vjerojatno najsnažniji umjetnik jer je shvatio da je doba kompjutora veoma blizu. Njegov rad, iako nastao rukom, na neki je način predvidio koncept piksela - istaknuo je dizajner čija je proklamirana misija učiniti svijet boljim.
Smirujuće kapsule
Predmeti koje je dizajnirao opravdavaju naslov izložbe. "Ideologija ljepote" prepoznatljiva je u njegovim sofama, ljubavnim sjedalima, stolovima i naslonjačima, prototipu bicikla: uvijek se radi o mekim, oblim linijama, pitomim i senzualnim oblicima, vedrim bojama. Njegovi radovi djeluju poput smirujućih kapsula usred ekspresivne, često stroge i hladne umjetnosti socijalističkih šezdesetih koja ih okružuje.
Ako bi trebalo ilustrativno opisati Rashidov položaj, on bi bio na klatnu koje se vječno njiše između umjetnosti i dizajna, kako je to sročio Milovac (koji je Rashida nazvao i velikom zvijezdom koja se spustila na naš grad). O toj je dvojnosti govorio i sam autor, koji u dizajnu vidi veći imperativ društvene odgovornosti.
- Je li dizajn umjetnost ili je umjetnost dizajn? Dugogodišnjim radom zaključio sam da dizajn ne treba biti umjetnost te da se te dvije djelatnosti ne smiju preklapati. U dizajnu je riječ o ciljevima društva, o poboljšanju društva, ne nužno na podanički, nego na inspirativan način - veli Rashid koji djeluje u 47 zemalja svijeta i u posljednjih je nekoliko godina napravio oko 3.500 projekata. U Zagreb se vraća nakon što je prije dvije i pol godine održao predavanje na sajmu uređenja i u prvom se posjetu MSU-u zaljubio u arhitekturu i zbirku tog muzeja.
Zadržati individualnost
Podijelio je i nekoliko savjeta mladim kolegama. Poručio im je da budu vraški vrijedni jer je talent sekundarna činjenica, a rezultati nastaju samo iz predanog rada (kao što je, uostalom, slučaj i s njime, kojemu pasionirana predanost dizajnu ne ostavlja prostora ni za jedan hobi) te da stalno vode računa o onome što je po njemu najveći izazov posla - zadržati individualnost, karakter i osobnost i prenijeti poruku, čak i kad radiš nešto za masovnu uporabu.
Izložba "Ideologija ljepote" bit će otvorena do 1. siječnja 2013. godine. (Maja HRGOVIĆ; snimio Ognjen ALUJEVIĆ/NL)