U prostorima Istarske razvojne agencije ( IDA) danas je prigodnim programom obilježena 15. godišnjica od osnutka IDA-e te deseta godišnjica djelovanja Područnog ureda HBOR-a za Istru. Na svečanosti obilježavanja uz direktora IDA-e Borisa Sabattia i voditeljicu područnog ureda HBOR-a za Istru Cinziu Zubin, sudjelovali su i ministar turizma i bivši direktor IDA-e Darko Lorencin, župan Valter Flego, pulski gradonačelnik Boris Miletić i izvršna direktorica HBOR-a Martina Serdarušić.
U ulozi domaćina, prisutnima se obratio direktor IDA-e Boris Sabatti koji je podsjetio da je agencija osnovana 1999. godine te je tada bila prva regionalna agencija u Hrvatskoj, a danas je, tvrdi, jedna od vodećih razvojnih agencija u Republici Hrvatskoj. Sabatti je kazao da je primarna uloga agencije poticanje malog i srednjeg poduzetništva u Istri putem pružanja financijske pomoći ali i provedba brojnih obrazovnih programa, razvijanje poduzetničke infrastrukture te poticaje umrežavanja poduzetnika putem klustera.
-IDA danas ima ukupno 14 zaposlenika te je dosad provela 30 projekata sufinanciranih iz europskih fondova u ukupnoj vrijednosti od 40 milijuna eura. Putem kreditnih programa u suradnji s poslovnim bankama i HBOR-om te uz pomoć uspostavljenog jamstvenog fonda, IDA je tijekom godina odobrila 670 poticajnih kredita za poduzetnike ukupne vrijednosti od 60 milijuna eura. Također, proveli smo edukaciju za više od sedam tisuća polaznika, mahom obrtnika i malih i srednjih poduzetnika, kazao je Sabatti. Među najuspješnije projekte ostvarene pomoću europskih sredstva, izdvojio je uspostavu i opremanje Centra za istraživanje materijala Metris, tehnološkog i poduzetničkog inkubatora i uspostavu Veletržnice ribe u Poreču.
Direktor sektora kreditiranja HBOR-a Hrvoje Galičić naglasio je da glavni cilj područnog ureda u Puli podrška lokalnim gospodarstvenicima, prije svega malim i srednjim poduzetnicima.
-Osim rada s poduzetnicima i u sinergiji s IDA-om, ključno je bilo uspostavljanje dobrih partnerskih odnosa s istarskim gradovima i općinama kao i s županijskim institucijama.
Mi smo u zadnjih deset godina na području Istre uložili više od 4,3 milijarde kuna. Živimo u teškim vremenima, no HBOR je nastojao i to dalje čini, dati podršku lokalnom gospodarstvu, kazao je Galičić.
-Osnivanje IDA-e je jedan os svjetlijih primjera istarskog zajedništva jer su odluku o formiranju donijeli svi istarski gradovi koji su u to vrijeme napravili veliki iskorak, kazao je pulski gradonačelnik Boris Miletić. Naglasio je da je osnivanje IDA-e u to vrijeme bila avangarda.
-U početku nisu svi programi bili shvaćeni i bilo je otpora, no dokaz da je IDA uspjela, je što danas imamo instituciju koja surađuje sa svim sektorima i komorskim sustavima. Ključno je što agencija danas dvije trećine ukupnih prihoda ostvaruje iz europskih fondova. To je dokaz da se ova ideja prometnula u pravi cilj, a to je da velik dio svojih prihoda financiramo upravo iz sredstava koja nam nudi Europska unija, kazao je Miletić.
Istarski župan Valter Flego naglasio je da je u vrijeme formiranja agencije trebalo imati hrabrosti i viziju. "O uspjehu IDA-e svjedoče brojke, konkretno stopa nezaposlenosti u Istri koja je ove godine za 20-tak posto bolja nego lani. Usuđujem se reći da je IDA danas zajedno s istarskim gradovima i Županjom postala pokretačka snaga istarskog gospodarstva te nezaobilazni kamenčić u svakodnevnom radu istarskih gospodarstvenika. Bez zajedništva gradova, agencije i Županije ne bi bilo uspjeha, a želimo da IDA i u budućnosti bude kvalitetan servis sugrađanima, tvrtkama i gospodarstvu", kazao je župan i zaključio da je u ovim teškim vremenima IDA potrebnija nego ikad. Ministar turizma i bivši direktor IDA-e Darko Lorencin kazao je da mu je bila izuzetna čast voditi tu agenciju.
-Pokazalo se da je IDA bila predvodnica u Hrvatskoj, a osobno smatram da i danas na razini države nedostaje specijaliziranih institucija. IDA je formirana da popuni nepokrivena područja između institucija s ciljem da se olakša poduzetnicima da na jednom mjestu imaju sve podatke i informacije. Pokrenute su kreditne linije, poduzetničke zone, edukacije, bio je to spoj akademije i prakse, zaključio je Lorencin. (D. BAŠIĆ-PALKOVIĆ)