Predsjednik Ivo Josipović uključio se u proces ustavnih promjena. U ponedjeljak je, "kao ovlašteni predlagatelj sukladno članku 136. Ustava", predsjedniku Sabora Josipu Leki poslao pismo sa svojim prijedlozima.
Svakako je najzanimljiviji predsjednikov prijedlog koji je isprovociran nedavnim referendumom o braku. Josipović smatra da bi se u članku 62. trebao dodati stavak "Životnim zajednicama različitim od braka jamči se pravo na obiteljski život i njegovu zaštitu".
Ovakvom odredbom bi se, obrazlaže predsjednik Republike, ostvarila ravnoteža i otklonio osjećaj neravnopravnosti "s obzirom na novouneseni stavak 2. istog članka" da je "brak je životna zajednica žene i muškarca" za koji je glasovala većina na referendumu.
Međutim, taj stavak još nije unesen u Ustav jer Ustavni sud dosad nije donio odluku o tome je li referendum proveden u skladu s Ustavom. Ako bi Sabor, kao što je planirano, izglasao ustavne promjene 20. prosinca, i u slučaju da se prihvati ova Josipovićeva intervencija, moglo bi se dogoditi da u Ustav prije uđu životne zajednice različite od braka nego definicija braka za koju se izborila inicijativa "U ime obitelji".
Nadalje, Josipović u pismu predsjedniku Sabora propituje formulaciju kojom se ukida zastara za "kaznena djela teških ubojstava propisana posebnim zakonom". Predsjednik predlaže da se u konzultaciji sa stručnjacima točno popišu ubojstva koja se smatraju teškima i za koja stoga nema zastare.
Josipović ima problema i s uvođenjem u Ustav termina regija. To je SDP-ov ustupak HDSSB-u, čime su osigurali podršku zastupnika te stranke ustavnim promjenama, pa bi ubuduće jedinice regionalne samouprave trebale osim županija biti i regije. Područje i nadležnosti regija odredili bi se naknadno zakonom. Predsjednik, međutim, predlaže da se odmah u Ustavu jasno napiše što su regije i kakav je njihov odnos prema županijama. (Dražen CIGLENEČKI/NL)
Zakon o životnom partnerstvu - pokušaj demokratskog kompromisa
Prijedlog zakona o životnom partnerstvu odražava realni društveni kontekst u kojem se nalazi Hrvatska u pogledu odnosa prema položaju istospolnih zajednica u hrvatskom društvu, rekao je ministar uprave Arsen Bauk predstavljajući ga na današnjoj sjednici Vlade.
"Prijedlog zakona je pokušaj demokratskog kompromisa između vrijednosnih stajališta i svjetonazora koji se trenutno nalaze u tenziji u hrvatskom društvu", rekao je Bauk. Taj kompromis, naveo je, odražava se u tome što se uvodi životno partnerstvo kao formu zajedničkog života istospolnih osoba, a institucija braka i dalje ostaje ograničena na zajednicu heteroseksulanih osoba.
Također, naglasio je, predloženi zakon jasno održava i svijest da je potrebno sveobuhvatno regulirati položaj istospolnih zajednica kako bi se uklonile postojeće prepreke njihovoj društvenoj jednakosti i ispunile određene ustavne i europske pravne obveze. Odražava i obvezu jednakog dužnog poštovanja prema svim građanima. Istospolnim partnerima omogućava se tako sklapanje životnog partnerstva pred državnim tijelom i upis istog u registar životnog partnerstva, koji vode matični uredi.
Razlike koje postoje između istospolnih i heteroseksualnih zajednica u pogledu prava odnose se prvenstveno na položaj djece, i prijedlogom zakona nije omogućeno posvajanje djece od strane životnih partnera, ali je, uvažavajući činjenicu da istospolne zajednice s djecom postoje, predviđena mogućnost stjecanja prava skrbi životnog partnera nad djetetom drugog životnog partnera.
Premijer Zoran Milanović ocijenio je kako predloženi zakon sadrži dobre europske standarde. "S njima se možda neće svatko složiti, ali mi vjerujemo da su ljudski, dobri, u skladu s Ustavom, pa i s naukom vjerskih zajednica", rekao je Milanović. (Hina)