Uz pet prethodno otvorenih izložbi, ovogodišnja tradicionalna manifestacija Dani arhitekture u Istri bila je posvećena temi "Ruševina/Memorija/Obnova". Dvodnevni stručni skup na tu temu bavio se proteklog vikenda ključnim pitanjem u suvremenoj obnovi kulturne baštine - kako današnjica interpretira povijest.
Prvoga dana to je pitanje postavljeno u kontekstu klasične povijesti, od antike do 19. stoljeća, dok je drugoga dana isto pitanje adresirano novijoj povijesti, odnosno baštini razdoblja socijalističke Jugoslavije, gdje su vidljiviji svi problemi koje interpretacija prošlosti i memorije podrazumijeva.
Kako suvremena arhitektura uči od povijesti
Teoretske okvire temi ponudila je dr. Jasenka Gudelj, izvanredna profesorica na Odsjeku za povijest umjetnosti zagrebačkog Filozofskog fakulteta (doktorirala je 2008. u Veneciji, gdje joj je zbog međunarodne vrijednosti njene disertacije dodijeljena dodatna titula 'Doctor Europaeus').
Ona je pojasnila probuđeni interes za antičke spomenike Pule u razdoblju renesanse, kada te građevine (Arena, Slavoluk Sergijevaca, Augustov hram i nekadašnji teatar na Monte Zaru) prestaju pripadati određenom kontekstu i postaju sustav znakova koji se zatim koriste u oblikovanju novih građevina. Tako je, primjerice, pulski slavoluk korišten kao uzor za izgradnju glavnih ulaznih vrata u venecijanski Arsenal.
Kako suvremena arhitektura uči od povijesti, objasnila je dr. Ana Šverko, znanstvena suradnica na splitskom Institutu za povijest umjetnosti i docentica na splitskom Studiju arhitekture, opisavši kako su arhitekti Aldo Rossi i Herman Hertzberger proučavali Dioklecijanovu palaču u Splitu.
Valorizacija spomenika NOB-a u Hrvatskoj
O današnjoj situaciji u praksi pričali su rovinjsko-pulski arhitekt Vjekoslav Gašparović koji je oduševio publiku strastvenim izlaganjem o svom projektu rekonstrukcije srednjovjekovnog kaštela Possert kraj Paza u Istri te renomirana slovenska arhitektica Maruša Zorec, koja se osvrnula na više svojih projekata po tako, između ostalog, i obnove zamka u Ormožu i Plečnikove kuće u Ljubljani. Vjeko Gašparović je podijelio s publikom iskustva na prostornoj intervenciji Possert - od sumnji i predrasuda vezanih za izbor materijala, propadanju kao sastavnom dijelu građenja, do dvojbi i odgovornosti u radu s javnim novcem do projektantskih dvojbi i nesigurnosti.
Drugoga dana je dr. Sanja Horvatinčić predstavila rezultate svog doktorskog istraživanja na temu spomenika NOB-a u Hrvatskoj te njihove valorizacije koja je, na žalost, više usmjerena rušenju i devastaciji nego obnovi.
Jedan od rijetkih primjera obnove takvih spomenika memorijalni je centar Lipa kraj Rijeke, koje su lani obnovili samostalni arhitekt i istraživač Antun Sevšek te samostalni dizajner i art director Damir Gamulin, i koji su za taj projekt primili nagradu ovogodišnjeg zagrebačkog Salona dizajna. Rad na obnovi te spomen kuće predstavili su u subotu pulskoj publici.
Drugi je dan obilježila ugledna povjesničarka i teoretičarka arhitekture dr. Ljiljana Blagojević, koja je impresionirala publiku svojim iskrenim i preciznim raslojavanjem života i rada jednog od najpriznatijih jugoslavenskih arhitekata 20. stoljeća - Nikole Dobrovića. On je preminuo prije 50 godina, što je obilježeno i izradom velike izložbe posvećene njegovim vilama u produkciji beogradskog tjedna arhitekture - BINA. Ta je izložba (jedna od pet otvorenih u četvrtak u pulskom MMC-u Luka) poslužila kao idealna kulisa ovim predavanjima.
Uz tu su izložbu otvoreni i godišnja izložba članova Društva arhitekata Istre, sekcija DAI-SAI-a "Djeca i arhitektura", "Izdavaštvo - Akcija"(na kojoj sudjeluju Rebekka Kiesewetter, Microcities/Socks-studio, Selim Projects, Leopold Lambert i Sofia Dona) te izložba "U spomen spomenicima" Imelde Ramović. Ovogodišnji Dani arhitekture nastavljaju se idućih tjedana izložbama i radionicama u Labinu, Pazinu, Višnjanu i Poreču. (Zoran ANGELESKI, snimila Edna JURCAN)