Povecanje likvidnosti u sustavu kroz smanjenje stope obvezne rezerve banaka analiticari sagledavaju prije svega u svjetlu moguceg dogovora izmedu HNB-a i Vlade da se ovogodišnji deficiti, a možda i dio dospjelog starog duga, u što je moguce vecoj mjeri pokriju i refinanciraju na domacem tržištu. Moguce je stoga da bi i taj novooslobodeni novac opet pojela država, kao što je pojela i vecinu kreditnih plasmana u prvom polugodištu ove godine. No, pitanje je kakve ce uvjete Rohatinski postaviti Vladi, buduci da je znakovito kazao da je uvjet za novu likvidnost da se »svi ponašaju odgovorno«.
Tako Zdeslav Šantic iz Raiffeisen banke istice da ce se smanjenjem stope pricuve povecati kunska likvidnost pri cemu ce vjerojatno banke izaci ususret državi. Naravno da HNB u svemu što se dogada ne može stajati po strani, iako je cinjenica da svako novo puštanje kunske likvidnosti povecava rizik za izraženijim deprecijacijskim pritiscima na domacu valutu, zakljucuje Šantic. Analiticar Hypo banke Hrvoje Stojic pak veli da bi ukoliko bi se fiskalna konsolidacija pretežito temeljila samo na povecanju poreznog tereta, država time riskirala novi pad kreditnog rejtinga.
Ekonomist Dražen Kalogjera ipak vjeruje da ce i poduzeca doci do potrebnog novca, pa kaže da je dobro da HNB otpušta novu likvidnost jer treba pomoci poduzetnicima. Sve što pridonosi likvidnosti, a ne potice inflaciju, treba pozdraviti, kaže Kalogjera. Što se tice najnovije ideje o kombinaciji 3 posto kriznog poreza i rasta stope PDV-a na 23 posto, Kalogjera veli da je to neozbiljno i da se politika ne može voditi tako da se svaka dva sata izbacuje nova porezna stopa. Sve to pokazuje da ova Vlada luta i ima zaista velikih problema, zakljucuje Kalogjera.