Iako je Vlada konacno predstavila smjernice za izradu proracuna prema kojem ce smanjiti državni proracun za 4,6 milijardi kuna u odnosu na prošlu godinu, na najvažnije pitanje još uvijek nije ponudila precizan odgovor. Prema tim smjernicama dosadašnje rashode država reže za 6,3 milijarde kuna, a medu njima su i dvije milijarde kuna na troškovima zaposlenih. Uz to, jednak iznos Vlada planira uštedjeti i na "ostalim rashodima", te oko 1,4 milijarde kuna na subvencijama.
Borba za pristanak
Najveca enigma je ušteda od dvije milijarde kuna na troškovima zaposlenih. Sindikati i analiticari ne vide kako je tu uštedu moguce postici do kraja ove godine bez promjena u kolektivnim ugovorima, odnosno bez smanjenja placa ili ukidanja ostalih materijalnih prava poput božicnica, otpremnina, dara za djecu, regresa, no ministar financija Slavko Linic uvjeren je u Vladinu racunicu.
- Vladi je dovoljno da sreže posebne dodatke koje su imali pojedinci, broj prekovremenih i broj zaposlenih na odredeno vrijeme te broj ugovora o djelu. Time cemo dobiti uštedu od dvije milijarde kuna, što je sasvim dovoljno, kazao je Linic u odgovoru ovog vikenda na pitanja koja su mu postavljali gradani putem Twittera i Facebooka.
Trošak zaposlenih, bez zdravstva, je ukupno 24 milijarde kuna, s time da na naknade i ostala materijalna prava otpada oko dvije milijarde kuna. Uz to, na zaposlene u zdravstvu država, iako to ne prikazuje na jednom mjestu, potroši još oko deset milijardi kuna, koje se isplacuju preko bolnica.
Ako Vlada nije spremna rezati place u državnoj upravi i javnim službama, na božicnicama, daru za djecu i regresu može ušparati oko milijardu kuna, no za to treba pristanak sindikata, ciji celnici porucuju da bi za to morali tražiti mišljenje svoga clanstva. Iz Vladinih projekcija za razdoblje do 2014., po kojima javna potrošnja smanjuje svoj udio u BDP-u, jasno je i da bi zaposleni u javnom sektoru i sljedece dvije godine ostali bez prava koja izgube u ovoj godini.
Da ce ocito doci do dugih i teških pregovora sa sindikatima, svjestan je i Linic, koji je najavio kako ce 2012. koristiti za pregovore sa socijalnim partnerima i sindikatima oko mijenjanja kolektivnih ugovora.
Druga linija obrane
Moguce je da je upravo na to mislio Radimir Cacic kad je na sjednici Vlade govorio o "drugoj linije obrane", ukoliko sadašnje mjere ne daju rezultata. No, Linic je na konkretno pitanje o "drugoj liniji" ostao potpuno zakopcan, te je ustvrdio da se radi o "strucnom terminu koji ce se koristiti u pregovorima s MMF-om i rejting agencijama te koji ce poslužiti da ih uvjeri što ce biti ako se nešto ne dogodi, dakle, za gradane nebitno".
"Ostali troškovi" koje Vlada takoder planira srezati za dvije milijarde kuna trenutno su oko 4,6 milijardi kuna i odnose se na pomoc lokalnoj upravi. Kako se Fond izravnanja najvjerojatnije nece dirati, jedini prostor za uštedu je na pomoci lokalnoj zajednici u investicijama, što znaci manje ulaganja u škole, vrtice, bolnice ili u njihov popravak. Linic je neodredeno kazao kako ce se te dvije milijarde odrezati od projekata koji nisu ostvareni i kapitalnih investicija koje nisu nužne u kriznim vremenima. (Jagoda MARIC, Jasmin KLARIC/Novi list)
Nece doci do rasta cijena
Ministar Linic istaknuo je da ce povecanje stope poreza na dodanu vrijednost poduzetnicima donijeti vecu konkurentnost te porucio da viša stopa PDV-a nece dovesti do rasta cijena.
To što dižemo PDV u isto vrijeme vracamo gospodarstvu kroz smanjenje stope zdravstvenog doprinosa i parafiskalnih nameta, odnosno, kroz poticajne mjere poduzetnicima koje ima omogucuju vecu konkurentnost. S takvim olakšicama gospodarstvo ce smanjiti svoje rashode, nece biti potrebe podizanja cijena", rekao je Linic.
Na pitanje gradana zašto se ne uvede cetvrti platni razred od 45 posto za oporezivanje onih koji zaraduju iznad 15 tisuca kuna kazao je kako vlada ne misli da je to potrebno. "Ne mislimo da treba više mijenjati", kazao je.
Odgovarajuci pak na pitanje hoce li se, kada se financije konsolidiraju, PDV smanjiti, ministar financija odgovorio je da ne vjeruje da ce se u ovom mandatu PDV više dirati, jer "privredi trebaju dodatni poticaji i stimulansi, privredu treba rasteretiti, posebno davanja za zdravstvo". S druge strane, treba pokrenuti niz projekata u državi financiranih iz proracuna.
"Prema tome, bitka za radna mjesta veci je prioritet nego PDV", kazao je ministar Linic, odgovarajuci na pitanja gradana na društvenim mrežama Facebook i Twitter. (Hina)