Nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju i domacim bi kokošima trebalo biti bolje. Farme u cijeloj Hrvatskoj moraju se prilagoditi strogim europskim pravilima koja propisuju i kakav životni prostor moraju imati nesilice. Buduci da tim kriterijima zasad ne udovoljava prilican broj farmi, Hrvatska je u pregovorima s EU-om zatražila da joj se malo «progleda kroz prste» i dade mogucnost da se europskim standardima prilagodi tek nakon što postane clanica. Pod uvjetom, naravno, da do 1. sijecnja 2015. godine - dokad je traženo izuzece od primjene europskih pravila - doista i postane clanica europskog kluba.
Zemljama clanicama EU-a dozvoljeno je da do pocetka 2012. godine imaju kaveze u kojima svaka kokoš ima najmanje 550 kvadratnih centimetara prostora, koji nisu niži od 40 centimetara, a zadovoljavaju i još neke uvjete vezane uz hranidbu, napajanje i slicno. Hrvatska želi takve kaveze zadržati tri godine dulje od ostalih zemalja clanica. Jednako toliko traži se i za prilagodbu onih farmi kokoši koje ne zadovoljavaju niti te minimalne europske uvjete. Pritom se Hrvatska obvezala da ce, ako u tom razdoblju ude u EU, jaja iz tih uzgoja posebno oznacavati i da ce se ona moci prodavati samo na hrvatskom tržištu.
Bruxellesu je pojašnjeno da su »zatražena prijelazna razdoblja potrebna da bi se zadržali postojeci kapaciteti proizvodnje u slabije razvijenim ruralnim sredinama«. Inace, nove europske odredbe koje ce biti na snazi od 2012. godine još su strože pa tako, primjerice, predvidaju da svaka kokoš ima najmanje 750 cetvornih centimetara prostora i precku za sjedenje od 15 centimetara.
U poglavlju o sigurnosti hrane i veterinarstva Hrvatska je od Unije zatražila i razdoblje od tri godine od dana pristupanja EU-u za prilagodbu sirovog mlijeka propisanim mikrobiološkim kriterijima. Prema pregovarackim stajalištima, u 2007. godini nešto manje od dvije trecine sirovog kravljeg mlijeka udovoljavalo je mikrobiološkim kriterijima, ali je Ministarstvo poljoprivrede pokrenulo program kojemu je cilj do kraja 2013. godine poboljšati kvalitetu svog proizvedenog mlijeka.
Posebna pravila u EU-u vrijede i kad je rijec o tržištu sjemena i sadnog materijala. Na sortnoj listi u Hrvatskoj nalaze se i sorte žitarica, sjemenskog krumpira i drugog povrca koje, prije uvrštavanja na listu, nisu prošle posebna ispitivanja. Hrvatska pojašnjava Bruxellesu da se radi o »znatnom broju sorti koje imaju vec tradicionalni krug kupaca«, pa bi moglo doci do poremecaja na tržištu kad bi se onemogucila proizvodnja i prodaja tih sorti.
Stoga se traži da se europska pravila ne primjenjuju do kraja 2014. godine. Dotad bi sve sorte trebale proci potrebna ispitivanja, a one koje ne budu ispunile uvjete bit ce tek tada brisane sa sortne liste.