Porečki Institut za poljoprivredu i turizam priveo je kraju projekt "Analiza odabranih gastronomskih manifestacija i percepcije Istre kao gourmet destinacije", te ovih dana "pustio" u javni optjecaj rezultate istraživanja i njihovu analizu, kao i zaključke
koji bi trebali pomoći unapređenju ovog osebujnog segmenta istarske turističke ponude. Djelomični rezultati istraživanja bili su predstavljeni početkom ožujka na porečkom sajmu Promohotel, a nakon što je sve zbrojeno i analizirano, izvučene su sljedeće pouke odnosno zaključci: manifestacije treba pravovremeno početi pripremati, u
njihovu osmišljavanju treba razumijevati proces dizajniranja doživljaja, treba planirati i sredstva i potrebno vrijeme za kvalitetnu promociju manifestacije, nakon održane manifestacije treba odmah analizirati njezin uspjeh i učinak, te analizu iskoristiti za unapređenje kvalitete njezinog sljedećeg izdanja. Iz ovih se zaključaka "čita" i koji su nedostaci utvrđeni kod postojećih gastronomskih manifestacija u Istri, i vrlo jasno poručuje kako te nedostatke otkloniti.
Trećina budžeta za hranu
Polazne osnove za istraživanje koje je proveo tim na čelu s Klarom Trošt Lesić bile su teze odnosno činjenice da turisti na odmoru trećinu svoga budžeta troše na hranu, da hrana bitno utječe na to kako turisti doživljavaju destinaciju, da hrana u sprezi s kulturom
predstavlja regionalni identitet, te da se turisti tražeći gastronomske doživljaje vode prvenstveno autentičnošću. U istraživanju je u sklopu analize gastronomskih manifestacija anketirano 1.227 njihovih posjetitelja, 180 izlagača i 216 mještana; o percepciji Istre kao gastronomske destinacije anketa je provedena među 1.008 hotelskih gostiju, a anketirano je i osoblje 57 restorana koji su sudjelovali u šest gastronomskih promotivnih akcija. Istraživanje je provođeno od travnja do prosinca 2016. godine. Iako se ukupan broj
manifestacija namijenjenih i turistima, koje u svojoj ponudi imaju i gastronomiju, penje na više od tisuću, detaljnije su analizirane 22 gastronomske manifestacije (sedam na obali i 15 u unutrašnjosti) s dugogodišnjom tradicijom koje u ponudi imaju autohtona istarska jela odnosno specijalitete istarske kuhinje, i koje prikazuju tradicionalan način pripreme istarskih jela.
Od obalnih manifestacija u istraživanje su uključeni Šparugafest, More na stolu, Istrian lifestyle, Fešta od grmali, Festival palente, Dan rajčice te Fešta od pedoći; dok su iz
unutrašnjosti analizirane Festival sira, Fešta od fruti, Festival maneštri, Krafifest, Internacionalni sajam pršuta, Subotina po starinski, Slatka Istra, Smotra domaćih rakija, Granperijada, Dani gljiva, Fešta smokve i smokvenjaka, Dani mladog maslinovog ulja, Tuberfest, Istarski festival pašte te Fešta od puži. Sve se ove manifestacije održavaju jednom godišnje (među njima 6 ih ima tradiciju dužu od 15 godina), većina su jednodnevne no ima i dvodnevnih i trodnevnih. Istraživači su utvrdili da se ove manifestacije mogu podijeliti i na podvrste: pučke fešte, degustacijski gastro-eventi, sajmovi odnosno izložbe, kulturne manifestacije s prilagođenom gastro ponudom, i edukacijski programi.
Zanimljiv je podatak da su ispitanici na ovim manifestacijama potrošili u prosjeku 110 kuna po osobi, od čega 39 kuna na hranu, 30 kuna na piće, i 41 kunu na kupnju. Prilično dobro
posjetitelji su ocijenili okus i kvalitetu jela ponuđenih na ovim manifestacijama, raznovrsnost ponude, veličinu porcija, te "razumnost" cijena. Također je zanimljivo da su domaći posjetitelji od svega najzadovoljniji kvalitetom gastro-ponude, a stranci - cijenom. U odgovorima o zadovoljstvu organizacijskim aspektima ovih manifestacija najbolju ocjenu dobila je uslužnost djelatnika, lošije su ocijenjeni kvaliteta zabavnog programa,
informiranost o održavanju, dostupnost parkinga, a najlošije je prošla - dostupnost WC-a.
Među anketiranim lokalnim stanovništvom njih 58 posto izrazilo je ravnodušnost spram manifestacije u njihovom mjestu, nasuprot 39 posto onih koji su manifestacijom oduševljeni.
Ćevapčići najpopularniji
Od 1.008 hotelskih gostiju anketiranih u Novigradu, Poreču, Vrsaru, Rovinju, Puli, Medulinu i Rapcu također s 52 posto prevladavaju žene, a među ispitanicima bilo je 26 posto Austrijanaca, 21 posto Britanaca, 18 posto Nijemaca i 17 posto Talijana. Upitani
koje su bile njihove asocijacije na Istru prije dolaska u destinaciju najviše su, u čak 61 posto slučajeva, odgovorili da je to priroda, a samo njih 6,5 posto odabralo je odgovor: hrana. Tijekom boravka u istarskim destinacijama udio prirode u asocijacijama na Istru smanjio se na 37 posto, dok je hrana porasla na 8 posto. Od lokalnih specijaliteta koje su gosti kušali tijekom boravka u Istri skoro polovica ispitanika navela je ribu,
četvrtina je izdvojila meso, vrlo mali broj istaknuo je vino, tartufe ili maslinovo ulje, a kao najpopularnije konkretno jelo, iako kod svega 10 posto ispitanika, navođeni su - ćevapčići. Anketirani hotelski gosti nisu baš zadovoljni ponudom tradicionalnih istarskih jela, ili o njoj naprosto nisu informirani, kao ni o gastro-manifestacijama u unutrašnjosti, ali oni koji jesu tu su ponudu ocijenili prilično dobro.
Od promotivnih gastronomskih akcija u istarskom ugostiteljstvu analizirani su Dani otvorenih vrata agroturizama Istre, Istra gourmet tour, Putovima rovinjskih delicija, Dani švoja, Dani šparuga i sipa, Gastro proljeće južne Istre, u kojima su sudjelovala ukupno 82 ugostiteljska objekta. Zaključci o njihovoj uspješnosti slični su kao i za ostale
gastro-manifestacije.
Loš odabir glazbe?
Tako istraživači zaključuju da datum održavanja manifestacije ili promotivne gastro-akcije neposredno utječe na posjećenost, odnosno gostiju će biti manje ako se istoga dana
održava neka druga poznatija manifestacija u blizini, ako se toga dana igra neka važna utakmica, ako se termin manifestacije poklapa s, primjerice, izborima. Zamjerke ispitanika idu i na račun loše planiranih količina hrane, na serviranju specijaliteta u plastičnim tanjurima i s plastičnim priborom, propusta ima i u komunikaciji odnosno nesigurnost gosta što dobiva dolaskom na manifestaciju, već spomenutim primjedbama na dostupnost parkinga i WC-a gosti pribrajaju i lošu signalizaciju, pa čak i neodgovarajući odabir glazbe.
Istraživači sugeriraju organizatorima manifestacija da prikupe dojmove od posjetitelja manifestacije, ali i od sudionika odnosno izlagača, te da se više posvete evaluaciji događanja kako bi se propusti mogli popraviti.
Iako ovim istraživanjem nisu obuhvaćene neke manifestacije za koje bi bilo logično da budu u fokusu istraživača (primjerice porečka Vinistra, S klobasicom u Europu u Svetom Petru u Šumi, pazinski Dani meda, motovunski Festival terana i tartufa, Luganigada u Marušićima, Fešta od bobići u Babićima, možda još pokoja), prikupljena saznanja
potencijalan su vrlo vrijedan putokaz za unapređenje ponude istarskih gastro-turističkih manifestacija, ukoliko ih organizatori ozbiljno uzmu u obzir, ili ih pak Turistička zajednica Istarske županije malo strože preporuči organizatorima na razmatranje. Neka su prikupljena saznanja čak i intrigantna, iako nedostaju povezujući parametri da bi ih se ispravno shvatilo, kao što je primjerice primjedba o "neprimjerenom izboru glazbe". Svakako bi bilo korisno da su istraživači tražili i podatak o budžetu svake od analiziranih manifestacija, kao i o troškovima plaćenih usluga, iznajmljenih šatora, o samofinanciranju glazbeno-zabavnih programa i slično, kao i o broju i načinu angažiranja volontera; nije također isto organizira li neku manifestaciju općina ili mjesni odbor, ili pak turistička ili ugostiteljska tvrtka. No, najbolje što je polučio ovaj projekt porečkog Instituta za
poljoprivredu i turizam je saznanje - potkrijepljeno statistikom, brojkama i mnogim podacima - da gastronomske manifestacije u Istri polako postaju sastavni dio "turističke industrije", ili ako je nekome draže - istarskog turističkog proizvoda, te da ih se treba i može sagledavati kao cjelinu, koju je k tome moguće i potrebno poboljšavati i pospješivati. (Davor ŠIŠOVIĆ)