Vecina ljudi svakodnevno doruckuje. Stari Rimljani jeli su dorucak, a Germani su ga preskakali. Doruckovanje ponovno postaje uobicajeno u 17. st., a dotad je uglavnom smatrano nezdravom navikom. Bilo je rezervirano samo za djecu, starije osobe i bolesnike. U 18. st. pojavljuje se tzv. francuski dorucak: kava ili caj i pecivo. U 19. st. dorucak u nekim zemljama ukljucuje jaja i meso. Pocetkom prošlog stoljeca za jutarnji obrok su se servirala topla jela, a sada takav dorucak nije cest. Danas se nažalost najcešce - preskace.
Pocnite dan doruckom, krilatica je koja ostaje važnom zauvijek. Dorucak je najvažniji objed, gorivo koje nam omogucuje da budemo aktivni ostatak dana. Proucavanja ucinka dorucka na zdravlje pokazalo je da zapocinjanje dana s njime svima donosi dobrobit.
Gorivo koje našem organizmu omogucuje djelovanje zove se glukoza (šecer u krvi). Ona nas opskrbljuje energijom za aktivnosti kao što su hodanje, govor, rastezanje, pisanje… Nakon sedam do devet sati spavanja, dobar jutarnji obrok idealan je za ponovno pokretanje metabolizma.
Najbolja ulaznica u novi dan je dorucak bogat ugljikohidratima: žitne pahuljice s mlijekom, pecivo ili integralni kruh sa sirom ili nareskom, voce ili vocni sok. Dorucak mora biti primjeren dobi i dnevnim obavezama: rudarski dorucak termin je za prvi jutarnji obrok koji znaci unos velikog sadržaja visoke energetske vrijednosti; školski dorucak je lagan, siromašan mastima i solima.
Za kraj poucna izreka: dorucak pojedi sam, rucak podijeli s prijateljima, a veceru daj neprijatelju.