Bile smo nas tri na stepenicama kod pulskog Arheološkog muzeja. Bilo je ljeto oko 23 sata i namjeravale smo otici u Uljanik. Osim nas, tamo je bilo još mladih, a opazile smo i grupicu od desetak djevojaka kako u društvu jednog decka piju alkohol. Djelovale su nam pijane, a jedna od nas je komentirala da kako tako mlade piju.
Nakon nekoliko minuta ta nas je grupica napala. Moju prijateljicu je jedna djevojka udarila šakom u glavu. Ona je pala na pod, a nekoliko njih su je pocele cipelariti. Ostale su navalile na nas dvije. Drugu su prijateljicu napadacice takoder oborile na pod te joj glavom udarale o njega. I mene su napale, ali buduci da sam visoka, nisu me oborile na pod. Sve tri smo morale braniti same sebe, a onda smo uspjele pobjeci u obližnji Circolo zatražiti pomoc. Više se ne sjecam tko je pozvao policiju i Hitnu pomoc.
Jedna je prijateljica bila sva krvava jer joj je šiknula krv iz nosa. Cipelarili su je. Bilo je strašno. Sve tri smo otišle kolima Hitne pomoci u bolnicu. Pozvale smo i roditelje. Onim djevojkama pomagao je i jedan decko. Srecom, ni jedna od nas nije bila teško ozlijedena", opisala nam je, sada 19-godišnjakinja, svoj doživljaj kada je lani prvi put u životu bila žrtva brutalnog fizickog napada za koji smatra da nije bilo nikakvog povoda.
Slucaj je još uvijek otvoren i u tijeku je sudski postupak zatvoren za javnost jer je rijec o maloljetnicima i mladim punoljetnicima. Ovo je samo jedan od slucajeva u gradovima širom Hrvatske, a epilog, srecom, nije imao kobne posljedice ni za žrtve niti za napadacice.
Eskalacijom nasilja medu vršnjacima vec se godinama bave strucnjaci raznih profila (psiholozi, pedagozi, socijalni radnici, pravnici). Svi oni upozoravaju da uzroci eskalacije nasilja leže u vrijednosnom sustavu globalnog društva te da je ishodište nasilja i njegova prevencija u obitelji i odgojno-obrazovnom sustavu.
Obitelj i odgojno-obrazovni sustav, koji u socijalizaciji djeteta imaju najvažniju ulogu, slažu se strucnjaci, u Hrvatskoj trenutno prolaze kroz najvecu krizu. Neka empirijska istraživanja ukazuju na to da nasilje kod djece i omladine nije iskljucivo vezano za socio-ekonomski status obitelji. Na mlade u Hrvatskoj svakako utjecaj ima protekli Domovinski rat.
Osnovne pokretacke snage nasilja su želja za dominiranjem i prijezir, koji nisu vezani za društveni sloj ili obiteljski status. Svakodnevno oko 10 posto djecaka ili djevojcica doživljava nasilje, najcešce u školi ili oko nje.
Dok se djecaci uglavnom fizicki sukobljavaju na sportskim igralištima, nasilje u djevojcica je suptilnije. One prednjace u laganju i širenju glasina, nazivanju pogrdnim imenima i zanemarivanju ili iskljucivanju iz kruga prijatelja. Djevojcice zlostavljacice nasilje nastoje prikriti, provode ga daleko od ociju javnosti, odnosno u ucionici, kada nema ucitelja ili profesora. Žele odavati dojam "dobrih djevojcica". Fizicki obracuni medu njima su rjedi, i uglavnom je rijec o izoliranim slucajevima. No, na svaki se treba reagirati.
Podaci PU istarske ukazuju na to da je vršnjacko nasilje u opadanju. Tako je, primjerice, prošle godine zbog nasilja medu djecom i omladinom policija u Istri intervenirala 182 puta, a u prvih šest mjeseci 58 puta. U Puli je lani intervenirala 99, a u prvih šest mjeseci 36 puta. Pozitivno je što u Puli prilikom tih sukoba nije upotrijebljeno vatreno ili eksplozivno sredstvo kao ni hladno oružje, dok je na podrucju Istre lani u dva slucaja zateceno hladno oružje.
Strucnjaci kažu da se nasilnici ne radaju nego da se nasilnikom postaje. Agresivnost djeca pokazuju vec u djecjem vrticu, a dobro osposobljeni odgajatelji agresiju ce pravilnim metodama pretvoriti u kreativan i pozitivan cin. Za suzbijanje nasilja u društvu potrebna je suradnja strucnjaka i lokalne sredine koja, eto, u Istri daje vec pozitivne rezultate. (Piše Silva BODLAJ IVAŠIC)
CIJELI TEKST U TISKANOM IZDANJU OD PONEDJELJKA.