Nakon što do kraja veljace Vlada donese novi proracun državna Agencija za promet nekretninama (APN) ponovno ce, sredinom ožujka, objaviti javni poziv gradanima za kupnju stana uz državnu, nepovratnu subvenciju. Rijec je o programu bivše Vlade u kojem država bankama, umjesto gradana, placa polovicu mjesecne rate kredita za prvi stan kroz cetiri godine, dok je i sama kamata povoljnija negoli u komercijalnim kreditima.
Od kraja travnja do pocetka rujna prošle godine, kad je subvencioniranje krenulo u primjenu, na ovaj su nacin prodana 1.454 stana po prosjecnoj cijeni od 1.370 eura za cetvorni metar, uz kamatu koja se krece oko 4,5 posto, za razliku od prosjecne tržišne kamate od 6,7 posto. Interes je bio toliki da je država, uz pocetno planiranih 19 milijuna kuna, potrošila još devet milijuna, dakle 28 milijuna ukupno.
Opet ide i POS
Buduci da u Hrvatskoj, procjenjuje se, ima oko 30.000 novih neprodanih stanova, s ovim ce programom nastaviti novi ministar graditeljstva Ivan Vrdoljak. U kojem obujmu, odnosno da li s više sredstava negoli do sada znat ce se nakon donošenja proracuna. Onima koji traže stan za kupnju isplati se stoga pricekati još neko vrijeme buduci da su i benefiti znacajni, jer za stan od sto tisuca eura država daruje gotovo 14.000 eura.
Osim što ce nastaviti s ovim programom poticanja kupnje novih stanova, ministar Vrdoljak ima i drugih zamisli za oživljavanje tržišta nekretnina, i gradevine opcenito. Njegov ce pomocnik biti Filko Cezner, nekadašnji pomocnik ministra javnih radova Radimira Cacica u Racanovoj Vladi, za vrijeme koje je zamišljena, i zapoceta, gradnja POS stanova. Ocekuje se zato da ce ponovno, u vecoj mjeri, zaživjeti i gradnja ovih stanova, cija je cak i minimalna gradnja unatrag desetak godina znacajno smanjivala prosjecnu cijenu stanova na tržištu opcenito.
Energetska obnova
Od 2000. godine naovamo kroz program poticane stanogradnje izgradeno je gotovo pet tisuca stanova, a u izgradnji ili nekoj fazi pripreme izgradnje ih je još oko tisucu. Cacicev je plan bio godišnje graditi oko tri i pol tisuce POS-ovih stanova, cija je cijena znatno povoljnija. U prvom polugodištu 2011. godine prosjecna cijena kvadrata novih stanova koje su prodavala trgovacka društva i druge pravne osobe iznosila je 1.620 eura, POS stanova pak 836 eura. Poticana stanogradnja je u ukupno izgradenim stanovima lani imala udio od svega 1,4 posto, što znaci da bi ozbiljnija POS gradnja ubuduce mogla zanacajnije sniziti i cijenu stanova na tržištu opcenito.
Ministar Vrdoljak namjerava graditi i stanove za najam, dok ce mu glavni posao, kako najavljuje, biti energetska obnova starih zgrada, za što se traži najpovoljniji model financiranja. Prve ce u energetsku obnovu fasada, krovova i otvora ici zgrade u vlasništvu lokalnih i regionalnih jedinica, dakle škole i vrtici, upravne zgrade i tako redom, za što bi novi zakonski okviri trebali biti pripremljeni u ožujku, najavljuje Vrdoljak. Nakon toga ce na red doci i zgrade u privatnom vlasništvu, za što model financiranja tek treba biti osmišljen, kaže.
Veci iznosi na uplatnicama za struju
Odredeni dio kucanstava i
poslovnih objekata, kojima HEP ovih dana šalje akontacijske rate za
potrošnju elektricne energije u narednih pola godine, vjerojatno se
iznenadio i do 20 posto vecim iznosima na racunima. Elektricna energija
nije poskupjela, kako se može ciniti, vec je, podsjetimo, u srpnju
prošle godine ukinuta subvencija države na poskupljenje struje iz 2008.
godine, koje sada više nema na akontacijskim uplatnicama za iducih šest
mjeseci, izracunatim na temelju potrošnje unatrag pola godine. Kucanstva
koja struju koriste i za grijanje, poput primorskih ili dalmatinskih,
puno je poskupljenje, od 20 posto, zadesilo vec 2008. godine, tako da im
se u vecini slucajeva racuni sada nece mijenjati. Povecanje racuna
osjetit ce mahom kucanstva i poslovni prostori u kontinentalnoj
Hrvatskoj, koja za grijanje koriste plin ili "centralno" iz toplana, no u
najvecem broju slucajeva rijec je o prostorima poput garaža i tavana,
stubišta, vikendica i slicno.
Zaživi li konacno OIB i u praksi,
nova ce Vlada moci, ali i morati, jer je to obicaj i u zemljama EU-a,
osigurati jeftiniju struju najsiromašnijima. A hoce li pak opcenito
podici cijenu elektricne energije zbog izrazito sušne prošle godine i,
prvenstveno, investiranja u nove proizvodne kapacitete, pitanje je na
koje ce javnost vjerojatno skoro dobiti odgovor. (Bojana MRVOŠ PAVIC/NL)