Sindikalne središnjice, unatoc poruci da nece trgovati da bi
zaštitile radnike zaposlene na odredeno vrijeme, ipak su sjele za stol
s poslodavcima i razgovaraju o interesnim pitanjima. U ovom
trenutku za poslodavce interesno pitanje predstavlja
pojednostavljivanje postupka davanja otkaza. Ako bi sindikati pristali
na neki od poslodavackih zahtjeva, Zakonom o radu odredit
ce se ogranicenja broja ugovora na odredeno vrijeme.
Poslodavci, kako
doznajemo, predlažu smanjivanje otkaznih rokova i to tako da se
neiskorišteni godišnji odmor, ako ga radnik ima, ubroji u otkazni rok.
Po istom principu poslodavci racunaju i da se bolovanje ukljuci u
otkazni rok, a prema njihovom videnju tržišta rada otpremninu bi mogao
dobiti samo onaj radnik koji se prijavi u evidenciju nezaposlenih. Osim
toga, poslodavci traže da se u zakon unese odredba prema kojoj bi tek
nakon pet godina rada kod istog poslodavca radnik imao pravo na
otpreminu u slucaju otkaza. Sadašnje zakonske odredbe kazuju da radnik
nakon dvije godine rada kod poslodavca stjece pravo na otpremninu u
slucaju da mu poslodavac otkaže ugovor o stalnom radnom odnosu.
Neki od zahtjeva poslodavaca o kojima protekla dva dana razgovaraju
sa sindikatima pod paskom Božidara Kalmete, ministra mora, prometa i
infrastrukture, pomalo su cudni. Pa se tako postavlja pitanje zbog cega
bi se isplata otpremnina uvjetovala prijavom radnika u evidenciju
nezaposlenih? Takvo zakonsko rješenje vjerojatno bi se našlo pod
povecalom jer predstavlja ogranicavanje slobode radnika. Nije jasno ni
kako bi se bolovanja ukalkulirala u ZOR, iako ce i sindikati priznati
da ona u nekim slucajevima doista predstavljaju problem jer se znaju
koristiti da bi se izbjegao otkaz. No, da bi se ta pojava lažnog
korištenja bolovanja svela na minimum, nece biti dovoljno samo dopuniti
ZOR, vec valja mijenjati i odredbe zdravstvenih zakona i pritom paziti
da se ne kazni radnike koji su doista zbog bolesti na bolovanju.
Ako bi sindikati postigli dogovor s poslodavcima kojim bi se vec u
fazi uskladivanja ZOR-a olabavili uvjeti otkazivanja ugovora, Vlada ce
amandmanima mijenjati zakon koji se nalazi na cekanju u Saboru. Rad na
odredeno vrijeme tim je zakonskim prijedlogom ogranicen na tri
godine, neovisno o poslovima koje radnik radi. Buduci da broj ugovora nije
ogranicen, zloupotrebe rada na odredeno i dalje su moguce. Naime,
istekom tri godine poslodavac samo treba pricekati dva mjeseca i potom
može radnika ponovno zapošljavati na odredeno vrijeme.
Sindikati sadašnje razgovore s poslodavcima ne smatraju pregovorima
i tvrde da nikakve odluke nece donositi bez odluka glavnih tijela svake
od pet sindikalnih centrala. Želja da se riješi pitanje rada na
odredeno vrijeme, kako tvrde sindikati, razlog je zbog kojeg su
promijenili mišljenje i pristali razgovarati o pravima za koja su prije
tjedan dana tvrdili da se ne smiju miješati.