Prema podacima iz proracuna, Opcina Kršan je lani potrošila 540 tisuca kuna za struju za javnu rasvjetu, što je svrstava medu lokalne zajednice koje za ovu namjenu izdvajaju najviše po glavi stanovnika.
Probijena je prvotno planirana granica od 400 tisuca kuna, a to je nacelnik Valdi Runko, prilikom nedavnog rebalansa budžeta, rezignirano popratio opaskom: «A, što cemo - duže su noci, loše je vrijeme.» No, veliki racuni još više golicaju u krizno vrijeme.
Opcinsko središte, gledano iz pravca Cepica, izgleda poput avionske piste, svijetli kao Betlehem – valjda za jasan znak da su blizu plominske termoelektrane. Ionako vrtoglavi racun podebljavaju i troškovi održavanja javne rasvjete (u prošloj godini 220 tisuca kuna).
Za usporedbu, Grad Labin je u 2010. platio 1,1 milijun kuna struje za javnu rasvjetu, uz 600 tisuca za održavanje. Opcina Kršan prostire se na 124 cetvorna kilometra s oko 3,2 tisuce stanovnika, dok grad Labin zauzima 72 cetvorna kilometra i broji 12,4 tisuce mještana, prema posljednjem popisu.
- Površinski smo veci i upravo je u toj razvedenosti sela kvaka (opcina Kršan ima 23 naselja, op. a.). Posljednjih 15-ak godina zaista se mnogo uložilo u rasvjetu, gradane je svrbjelo samo to da, uz asfaltiran put, imaju luce, pa sada puno placamo za održavanje takvog luksuza, kaže nacelnik Runko.
Njegov zamjenik Vlado Peršic, izmedu ostalog zadužen i za racionalizaciju javne rasvjete, objašnjava da ukupni troškovi struje obuhvacaju i izdatke za reflektore na sportskim terenima i kulturnim znamenitostima, te elektricnu energiju u prostorijama udruga. Sve to, veli, mjesecno prosjecno košta 17,5 tisuca kuna, od cega polovicu jedu reflektori na nogometnim igralištima u Potpicnu i Cepicu.
- Projekt energetske ucinkovitosti realizirat cemo vlastitim novcem, bez podizanja kredita, i to s labinskom tvrtkom Novatec. Prijavit cemo ga Fondu za zaštitu okoliša i energetsku ucinkovitost, koji takve poslove u pravilu sufinancira do 40-postotnog iznosa, istice Peršic.
Zamijenit ce se, veli, sve živine žarulje (koje troše previše) sa slabijim natrijevim. Dodatnu uštedu donijet ce i smanjenje jacine svjetlosti u vrijeme slabijeg prometa. - Tražit cemo da nova rasvjetna tijela budu tzv. full cut off, odnosno da nocu sacuvaju nebo, kao što je to praksa u razvijenim zemljama, dodaje Peršic.
Studiju racionalizacije javne rasvjete Labin je vec izradio. Na podrucju grada tri cetvrtine rasvjetnih tijela cine
natrijeve žarulje. Ostatak onih živinih koje pojedu cak 41,5 posto
ukupne struje za javnu rasvjetu namjerava se zamijeniti ove godine. U
Gradu planiraju i postavljanje regulacije jacine rasvjete.