I bankama prijeti porez na stanove

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Uz uredbu koja bi od 1. svibnja trebala onemoguciti isplatu placa bez doprinosa i izmjene poreznog zakona koje ce omoguciti objavu imena poreznih dužnika te lakše oduzimanje privatne imovine poduzetnicima koji namjerno izbjegavaju placanje obveza, Vlada ce promjene u poreznoj politici kompletirati uvodenjem fiskalnih blagajni i poreza na imovinu. Te bi novine prema Vladinom planu trebale sprijeciti izbjegavanje placanja poreza, povecati bazu za naplatu poreza, što bi trebalo omoguciti smanjenje doprinosa na place.

Tako je ministar financija Slavko Linic najavio da bi do 1. srpnja ove godine trebao biti usvojen zakon o fiskalnoj blagajni, koji bi Poreznoj upravi trebao osigurati izravan nadzor nad onima koji imaju gotovinsko placanje, prvenstveno kaficima, restoranima, kioscima, frizerskim salonima...

Dobar dio ove godine Ministarstvo financija potrošit ce i na raspravu o prijedlogu zakona o porezu na imovinu, koji je i prije bilo kakvog nacrta izazvao protivljenja i gradana i poduzetnika. Iako porucuju da je više koncepcija tog zakona u igri, u Ministarstvu financija odlucni su da se porez placa na imovinu koja nije stavljena u funkciju, bilo da je rijec o stanovima, kucama, tvornickim objektima, poljoprivrednom ili gradevinskom zemljištu.

No, najveci obveznici tog poreza u Hrvatskoj mogle bi postati banke i to ce porezno opterecenje biti puno jace od poreza na financijske transakcije cije se uvodenje najavljivalo u Europskoj uniji, a s tom idejom jedno se vrijeme kalkuliralo i u Hrvatskoj. Banke u svome vlasništvu imaju tisuce stanova, što su ih preuzele od gradevinskih tvrtki koje su kreditirale, ali i gradana koji nisu uspijevali platiti svoje obveze. Uz to, banke su preuzele brojno poljoprivredno i gradevinsko zemljište, narocito kroz stecajeve te nekretnine propalih tvrtki.

Porez na imovinu koji bi im godišnje mogao uzeti desetke ili stotine milijuna kuna trebao bi natjerati banke da prestanu gomilati imovinu, u ocekivanju da joj poraste cijena, dok gospodarstvo od banaka nema koristi.

- Dakle, ako je banka vlasnik stana, a tu iskljucujemo hipoteke za kredite koje gradani otplacuju, a taj stan ne iznajmi, onda ce na njega placati porez na imovinu. Ako je vlasnik poljoprivrednog zemljišta, a ono se ne obraduje, onda ce na njega platiti porez, porucuju naši sugovornici iz Ministarstva financija.

To ce se ocekivati i od onih koji su posljednjih godina svoje bogatstvo ulagali u kupnju poljoprivrednog zemljišta iz špekulativnih razloga jer su ocekivali da ce ga skupo prodati kad postane gradevinsko, a to se zbog krize ne dogada. (Jagoda MARIC/NL)


Podijeli: Facebook Twiter