Kriza u eurozoni natjerala je i hrvatske gradane da razmišljaju o tome je li njihova uštedevina sigurna u zajednickoj europskoj valuti. I u bankama, ali i malim gradskim mjenjacnicama raspituju se je li ubuduce uštedene kune bolje pretvoriti u švicarske franke ili americke dolare, ali ima upita i za kanadski i australski dolar.
U mjenjacnicu ljudi dolaze s dvije ili tri tisuce kuna i cešce nego ikad traže australske dolare, a ne planiraju putovati na taj kontinent, otkriva nam zaposlenica jedne mjenjacnice u centru Zagreba. Kaže da prodaja eura u njezinoj mjenjacnici osjetno pada vec dva mjeseca, da vec nekoliko mjeseci ljudi sve više kupuju švicarski franak, ali da se posljednjih tjedana traže i "australci", što su dosad bili iznimni slucajevi.
- Najgore je kad stariji ljudi dodu s nekoliko stotina ili najviše tisucu kuna i pitaju što se sada kupuju umjesto eura. Kažem im da je euro još uvijek, kad je prodaja u pitanju, valuta broj jedan, ali da se sve više traže i franci i australski ili kanadski dolari. Onda se ljute što im ne sugeriram što da odluce, kao da sam ja financijski strucnjak, prica ljubazna zaposlenica mjenjacnice.
U nekoliko najvecih banaka priznaju povecan interes i upite gradana za štednju u drugim valutama i mogucnosti da štednju iz eura prebace u druge valute, ali tvrde da to na kraju ipak ucini mali broj klijenata.
- Zbog posljednjih dogadanja i napetosti u eurozoni primjetan je nešto veci broj upita gradana. Interes gradana je sasvim razumljiv i ocekivan s obzirom na svakodnevne i razlicite informacije u medijima, ali za sada osim vrlo malog broja, nema nekog veceg pretvaranja eura u druge valute. Takoder, bilježimo i dalje kupnju eura i orocavanje u eurima, porucili su iz Privredne banke.
U RBA kažu da je donedavno interes za depozite u banci bio usmjeren dominantno prema euru i kuni, ali da u posljednjim tjednima investitori postavljaju više upita za depozite u ostalim valutama. Ipak, zapazili su da se iskazani interes za ostale valute u pravilu ne prenosi u odluku o depozitu u valuti razlicitoj od uobicajenih (euro ili kuna) i da se odluke o depozitu u neuobicajenim valutama donose gotovo iskljucivo kod depozita po videnju.
I u Zagrebackoj banci kod manjeg broja klijenata bilježe interes i pitanja za promjenom valute štednje, pri cemu rijetko dolazi do te promjene pa se i dalje ne mijenja vecinska struktura štednje u eurima. (J. MARIC/Novi list)