Hrvatska je kapitalu postala jedna od najrizičnijih država u EU-u, što se vidi po padu njezina kreditnog rejtinga i porastu kamata na kredite, koje su već prešle šest posto. Stoga je krajnji trenutak da Vlada napravi zaokret i donese paket reformskih mjera, kojima će se zaustaviti rast zaduživanja, provesti proračunsku konsolidaciju i učiniti Hrvatsku privlačnijom za investitore, poručilo je jučer vodstvo Hrvatske udruge poslodavaca, koje je vrlo zabrinuto zbog naglog pogoršavanja stanja u državnom proračunu.
- Ministar Linić se priprema na put u Ameriku radi zaduženja za 1,5 milijardi dolara, pri čemu očekuje kamate od najmanje šest posto, rekao je Zdenko Adrović, član Savjeta HUP-a i predsjednik uprave RBA-e. Podsjetivši da su financijskom sektoru najrizičnije države u regiji dosad bile Rumunjska, Bugarska i Mađarska, upozorio je da se "one se sada zadužuju jeftinije od nas". To se može ispraviti "samo mjerama štednje". Sad je posljednji trenutak za smanjivanje rizika, jer pokazatelj rasta cijene hrvatskog duga jest katastrofalan, tvrdi Adrović.
Neprihvatljivo je ako Vlada planira proračunski deficit veći od tri posto, jer time planiramo neuspjeh, dodao je glavni direktor HUP-a Davor Majetić. Država mora prestati povećavati rashode, jer to je neodrživo. Tražimo da se stvari promijene dok još njima možemo sami upravljati, poručio je Majetić, misleći na to da Hrvatskoj na jesen prijeti uvođenje kontrole iz Europske komisije zbog prekomjernog rasta proračunskog manjka.
Član Savjeta HUP-a Branko Roglić spomenuo je i mogućnost dolaska MMF-a, podsjećajući da je to osobno predlagao još prije pet godina te da je bivši guverner HNB-a Rohatinski naknadno požalio što se tada protivio dolasku MMF-a.
- Potrebno je rezanje svih mogućih troškova dok god se u javnoj potrošnji ne uspostavi ravnoteža s realnom ekonomijom, poručio je Roglić. Hrvatska, kaže, treba političare koji će biti spremni takve poteze povući u interesu domovine, makar izgubili izbore. Predložio je Vladi da što prije krene u smanjenje administrativnog tereta, broja županija na šest te u smanjenje broja općina. No, fiskalna konsolidacija je samo jedno od 13 područja na kojima je HUP, na jučerašnjoj konferenciji za novinare, predložio provođenje reformi radi izlaska Hrvatske iz krize.
HUP je najavio da će te reforme pratiti i svakih šest mjeseci ocjenjivati njihov napredak uz pomoć mjerila "HUP skor", koje je objasnio Velimir Šonje iz Arhivanalitike.
- Neću reći da je stanje alarmantno, ali nismo daleko od toga, naglasio je Ivica Mudrinić, predsjednik HUP-a. Rast proračunskog deficita, kaže, pokazuje da u 2014. nećemo moći stvoriti bolje uvjete za investicije. Kapital u Hrvatsku ne dolazi jer mu se ne isplati: prinos na uloženi kapital nije dostatan, ocijenio je. S njime se složio Branko Roglić, napominjući da "kapitalu treba omogućiti oplodnju" te povećati konkurentnost gospodarstva kroz fiskalnu konsolidaciju, reformu i pojednostavljenje administracije, liberalizaciju tržišta rada i rasterećenje poduzeća od (ne)poreznih davanja. (B. PODGORNIK/NL)