HTV je danas objavio kako je došao u posjed dokumenta koji pokazuje da madarski MOL ima stvarnu kontrolu upravljanja nad Inom premda madarska kompanija nema vecinski paket Ininih dionica.
Po navodima u vecerašnjem Dnevniku HTV-a, uoci potpisivanja (prve izmjene) dionicarskog ugovora s hrvatskom Vladom (potpisanog krajem sijecnja 2009. godine) predsjednik Uprave MOL-a Zsolt Hernadi u dokumentu svojoj Upravi jasno istice da MOL tim ugovorom preuzima potpunu kontrolu nad Inom.
Hernadi se od nedavno u medijima spominje i kao osoba koja je dala mito bivšem premijeru Ivi Sanaderu od 10 milijuna eura kako bi Sanader MOL-u omogucio vecinska upravljacka prava u Ini.
Pocetkom proteklog tjedna USKOK je potvrdio da je protiv Sanadera otvorena nova istraga zbog sumnje da je zloporabio položaj i ovlasti i primio mito. Prema neslužbenim informacijama mito od 10 milijuna eura primio je od predsjednika uprave MOL-a Zsolta Hernadija, kojemu je zauzvrat omogucio preuzimanje upravljackih prava u Ini. Iz MOL-a su to istog dana demantirali.
U vecerašnjem Dnevniku HTV-a receno je kako su u posjedu dokumenta madarske strane, u kojem se vidi da MOL preuzima Inu. "MOL stece kontrolu nad poslovanjem i upravljackim tijelima Ine", citira se iz predocenog dokumenta koji nosi oznaku "povjerljivo".
Pušteno je i objašnjenje pred potpisivanje ugovora bivšeg potpredsjednika Vlade Damira Polanceca na sjednici Vlade da "mi naravno i dalje imamo 44 posto vlasništva i imamo znatan utjecaj na upravljanje" Inom.
Naveo je da Nadzorni odbor ima devet clanova, od toga MOL pet, Vlada tri i radnici jednog. U Upravi je šest clanova, po tri daje MOL-a i Vlade. Tu su i izvršni direktori koje postavlja Uprava. Donose se i opaske tadašnjeg premijera Sanadera da Vlada predlaže i imenuje predsjednika Nadzornog odbora i šefa izvršnih direktora, a oni (MOL) predsjednika Uprave.
Medutim, navodi HTV, zaboravili su spomenuti kljucnu stvar, a Hernadi svojoj Upravi nije, te se citira dio iz Hernadijevog pisma da "Uprava (Ine) donosi odluke obicnom vecinom, a u slucaju izjednacenog glasanja predsjednik Uprave ima odlucujuci glas".
Madari nemaju vecinski paket dionica, a imaju upravljacka prava, zakljucuje HTV. To je sasvim neuobicajeno i nadamo se da ce se ta situacija promijeniti, izjavio je s tim u vezi predsjednik Nadzornog odbora Ine Davor Štern.
Hrvatska je Vlada, koja ima 44,84 posto Ininih dionica, pocetkom lipnja dala suglasnost za vodenje pregovora s MOL-om kako bi se pristupilo drugoj izmjeni i dopuni Ugovora o medusobnim odnosima dionicara Ine te je odredila svoje izaslanstvo za vodenje pregovora sa MOL-om.
Cilj je pregovora, kako je tada receno na sjednici Vlade, osigurati ucinkovitiju realizaciju ciljeva iz ugovora, a posebno zadržavanje i jacanje nacionalne energetske stabilnosti, a ugovor je nužno izmijeniti i radi podržavanja ciljanih investicija u imovinsku masu, a koji, po mišljenju Vlade, nisu ostvareni.
Inace, prvi dionicarski ugovor o prodaji 25 posto plus jedne dionice Ine madarskom MOL-u za 505 milijuna dolara zakljucila je Vlada premijera Racana sredinom srpnja 2003. godine. Taj je ugovor predvidao da Uprava i Nadzorni odbor Ine imaju po sedam clanova, od kojih po pet imenuje hrvatska strana, a po dva MOL.
Prvu izmjenu i dopunu Ugovora o medusobnim odnosima kojom je utvrdena nova poslovodna struktura Ine Vlada i MOL potpisali su krajem sijecnja 2009. godine.
U meduvremenu je MOL, pocetkom rujna 2008., objavio javnu ponudu za preuzimanje Ine u kojoj je, po cijeni od 2.800 kuna po dionici, kupio 22,15 posto dionica, pa je sa s ranijih 25 posto plus jednu dionicu, stekao ukupno 47,155 posto Ininih dionica. Time je madarska naftna kompanija postala najveci dionicar Ine, u kojoj Vlada RH ima 44,8355 posto.
Promijenjeni odnos u strukturi temeljnog kapitala bio je i razlog zbog kojeg se pristupilo sklapanju Ugovora o izmjenama i dopunama ugovora iz 2003.
Tom prvom izmjenom dionicarskog ugovora iz sijecnja 2009. broj clanova Nadzornog odbora Ine povecan je sa sedam na devet pri cemu MOL-u pripada pet mjesta, Vladi tri i predstavnicima radnika jedno, a predsjednika NO-a odreduje Vlada. Uprava Ine ima šest clanova od kojih tri predstavljaju Vladu i tri MOL, a MOL predlaže predsjednika Uprave. Novost je bila i uvodenje tijela izvršnih direktora ciji se sastav odreduje dogovorom unutar Uprave.
Sredinom prosinca 2010. MOL je objavio opcu ponudu za kupnju dionica Ine po cijeni od 2.800 kuna, u kojoj su mu mali dionicari ponudili 0,10 posto od ukupnog broja Ininih dionica, pa je MOL krajem sijecnja ove godine imao ukupno 47,26 posto dionica Ine.
MOL je 17. svibnja ove godine objavio je i da je 1,6 posto dionica Ine predmet opcijskog sporazuma zakljucenog od strane Mola, da je preko brokera na izvanburzovnom tržištu ili na Zagrebackoj burzi stekao ukupno 0,21 posto dionica Ine, te da na skrbnickim i podskrbnickim racunima drži ukupno 47,47 posto Ininih dionica.
Hanfa je pak 23. svibnja izvijestila da je protiv MOL-a i odgovornih osoba u toj kompaniji podnijela kaznenu prijavu Državnom odvjetništvu RH zbog osnovane sumnje da su pocinili kazneno djelo manipulacije tržištem i prijevare u gospodarskom poslovanju.
Po rješenju Hanfa (od 18. svibnja), MOL je manipulirao tržištem na nacin da je opcom ponudom za kupnju dionica Ine, objavljenom 15. prosinca 2010. i kasnije putem medija, širio informacije koje daju lažne i obmanjujuce signale u pogledu cilja namjeravanog stjecanja dionica Ine. Takoder da je nakon završetka ponude kupovao dionice Ine po znacajno višim cijenama (izmedu 3.650 i 4.016,02 kuna po dionici), pa proizlazi kako je njegov osnovni cilj od pocetka bio prelazak praga od 50 posto udjela u Ini, što kao cilj nije javno objavio prilikom objavljivanja opce ponude.
Po nalogu Hanfe, dionicama Ine na Zagrebackoj se burzi ne trguje od 28. travnja radi zaštite ulagaca i osiguranja redovitog i pravilnog trgovanja do okoncanja postupka izvanrednog nadzora.