Prije mjesec i pol dana domaci mediji su isticali da hrvatski državljani znatno lošije žive od onih u državama clanicama Europske unije jer placaju znatno više kamate na stambene kredite. Dežurni analiticari su odmah izracunali da ce Slovenac platiti 35.682 eura kamata tamošnjoj podružnici Raiffeisen banke podigne li kredit od 100 tisuca eura na rok otplate od 20 godina. Hrvat koji uzme isti kredit, ali u hrvatskoj podružnici Raiffeisena, platit ce cak 43.254 eura više, odnosno ukupno 78.936 eura kamata.
Ukoliko je rijec o kreditu od 50 tisuca eura Slovenac ce platiti 17.845 eura kamata, Hrvat cak 39.469 eura. Razlika je itekako znacajna i iznosi otprilike 120 posto.
Zbog cega takva razlika? Slovenija je clanica Europske monetarne unije (EMU) gdje je zajednicka novcanica euro i u kojoj se kamate u vremenima krize drže na rekordno niskim razinama zbog politike Europske centralne banke (ECB). To je moguce jer ECB primjenjuje kriznu mjeru odobravanja neogranicenih zajmova po niskim kamatama bankama unutar EMU-a. Zbog toga u ovom trenutku Slovenci placaju prosjecnu godišnje kamatu od 3,35 posto na stambeni kredit. No, i unutar EMU-a postoje ogromne razlike zbog rizicnosti plasmana po pojedinim zemljama pa tako državljani Cipra placaju kamatu od 5,11 posto, a Finci svega 2,11 posto.
Plasmani u Hrvatsku se smatraju rizicnijima nego u zemlje clanice EMU-a i zbog toga gradani Hrvatske placaju prosjecnu kamatu od 6,16 posto. No, u petak, 4. ožujka Hrvatski sabor je usvojio Zakon o subvencioniranju i državnom jamstvu za stambene zajmove koji umnogome mijenja dosadašnju poziciju hrvatskih gradana. No, samo onih rijetkih koji sada odluce riješiti stambeno pitanje podizanjem novog stambenog kredita ili isti namjeravaju potrošiti za kupnju veceg stana.
S obzirom na to da kreditni kalkulator na internetskoj stranici Raiffeisen banke ne pruža dovoljno informacija potrebnih za usporedbu sa slovenskim Raiffeisenom, usporedili smo ponudu talijanske UniCredit banke i njezine banke kceri u Hrvatskoj - Zagrebacke banke. Za stambene kredite s fiksnom kamatom Talijanima se nudi mogucnost ugovaranja kamate od pet posto godišnje, što u konacnici donosi anuitet od 330 eura mjesecno narednih 20 godina za kredit od 50 tisuca eura. To znaci da ce Talijani koji pristupe toj ponudi platiti 29.195 tisuca eura kamata kod anuitetskog nacina otplate.
Kad krene u primjenu Zakon o subvencioniranju i Hrvati ce moci ugovarati uz kamatu od oko pet posto. Odnosno, 4,95 posto prve cetiri godine, potom maksimalno 5,44 posto u naredne dvije, a ostalo razdoblje… po volji banaka. Pod pretpostavkom da do kraja otplate kamata nece biti veca od 5,44 posto, ukupno ce u 20 godina gradanin platiti 23.598 eura kamata. To je 5,6 tisuca eura manje nego u Italiji, pa ispada da Vladina mjera donosi Hrvatima kredite konkurentske onima koji vrijede u razvijenijim zemljama zapade Europe.
Medutim, Talijani preferiraju stambene kredite s promjenjivom kamatom i zbog toga placaju prosjecnu kamatnu od svega 2,5 posto ili 13.588 eura kamata na kredit od 50 tisuca eura s otplatom na 20 godina. Usporedbom kredita koje nude UniCredit i Zaba, naišli smo da talijanska banka nudi kredit koji je vezan uz tromjesecni Euribor (referentna kamata na financijske operacije ECB-a) uvecan za bankarsku naknadu, cime se godišnja kamata penje na 2,5 posto. Odnosno, Euribor iznosi oko 1,1 posto, a banka tome pridoda svoju maržu od 1,4 posto.
U Hrvatskoj vec duže vrijeme takve kredite nudi samo Hypo banka, ali šestomjesecni Euribor (1,47 posto) uvecavaju za bankarsku naknadu od cak 5,5 posto. Razlika izmedu bankarske marže u Italiji (1,4 posto) i one u Hrvatskoj (5,5 posto) je zapravo razlika u percepciji rizika pojedine zemlje u medunarodnim okvirima, odnosno primjena u praksi razlicitog kreditnog rejtinga i boniteta koje te zemlje imaju.
Usporedba stambenih kredita s varijabilnom kamatom u zemljama EMU-a s ponudom kredita u Hrvatskoj nema smisla i nece imati dok Hrvatska ne pristupi EU-u, a potom ce morati bar dvije godine voditi discipliniranu fiskalnu i monetarnu politiku da joj dozvole da pristupi EMU-u i kunu zamjeni eurom. Do tada je moguce da u Europi varijabilne kamate na stambene kredite narastu iznad ugovorenih fiksnih, kako je bilo i u prošlosti.
Da to nije nemoguce dalo se naslutiti prilikom prošlotjedne najave guvernera ECB-a Jean-Clauda Tricheta kada je rekao da bi mogli povecati referentne kamatne stope vec u travnju, cime ce prekinuti dosadašnju politiku kamata od jedan posto godišnje. To planiraju uciniti u nastojanju da suzbiju povecanu inflaciju.
Dogodi li se ta promjena, mogli bismo ponovno svjedociti tome da ce velika vecina naših prekomorskih susjeda ugovarati kredite s fiksnom, a ne promjenjivom kamatom koja je sada, zbog politike središnje banke, niža od one s fiksnom. Tek tada bi trošak otplate stambenog kredita mogao biti jednak u maloj Hrvatskoj i u velikoj Europskoj uniji. (Paulo GREGOROVIC)
O STAMBENIM KREDITIMA U ITALIJI, U DANAŠNJEM TISKANOM IZDANJU, PIŠE ELIO VELAN