Uslijed ugroze šuma zbog hrastove mrežaste stjenice Corythucha arcuata, na inicijativu ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića, u prostorijama Hrvatskih šuma d.o.o. Zagreb održan je inicijalni sastanak operativnog tima koji čine predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Hrvatskih šuma, Šumarskog fakulteta, Hrvatskog šumarskog instituta, Savjetodavne službe i predstavnika Hrvatskog saveza udruga privatnih šumovlasnika.
Hrastova mrežasta stjenica prvi je put u Hrvatskoj registrirana u spačvanskoj šumi 2013. godine i dosad se već masovno proširila na četrnaest županija. Riječ je o štetniku koji je, osim na hrastu, pronađen i na drugim vrstama drveća.
Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić je zbog sprječavanja širenja štetnog organizma početkom lipnja donio naredbu kojom se privremeno na rok od dvije godine ograničava premještanje na teritoriju Republike Hrvatske, odnosno svako prenošenje ili prevoženje drva koje je u cijelosti ili djelomično zadržalo svoju prirodnu oblu površinu (s korom ili bez nje) te sadnog materijala zaraženih vrsta.
Smanjenje vitalnosti
Riječ je o štetniku koji djeluje na način da siše lisne sokove zbog čega listovi gube zelenu boju te ne dolazi do fotosinteze. Zbog nedostatka hrane, stabla obustavljaju svoje životne funkcije. Uzastopnim višegodišnjim napadima na ovaj se način smanjuje vitalnost hrastovih stabala, dolazi do napada sekundarnih štetnika zbog čega se u sušnim godinama mogu očekivati masovnija sušenja. Poseban problem predstavlja ranije odbacivanje žira, jer time biva onemogućena prirodna obnova najvrjednijih šumskih sastojina. Zbog obilja hrane u Spačvi, manjka prirodnih neprijatelja i prilagodbe klimi, stjenica se eksplozivno proširila i u svega nekoliko godina postala štetnik koji ugrožava urod, prirast i zdravstveno stanje spačvanskih šuma, a istovremeno napada i ljude.
Na sastanku su, navodi se u priopćenju Ministarstva poljoprivrede, identificirani sljedeći problemi: nemogućnost izvršenja propisa osnova gospodarenja s obzirom da nema uroda žira, nema prirodne obnove, nema izvršenja propisa glavnog prihoda. Posljedično, nema sječe glavnog prihoda, odnosno najvrjednijih sortimenata, nema sirovine za drvnu industriju, nema izvršenja ugovorenih količina, moguće otpuštanje radnika u drvnome sektoru. Golema gospodarska šteta izostankom prirasta, još je veća izostankom općekorisnih funkcija šuma. Slabljenje stabala, potencijalna odumiranja ogromnih razmjera. Konačno, štetnik je i javnozdravstveni problem. (G. ČALIĆ ŠVERKO)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU