Iako smo s razlogom, posebno u svijetlu krize koja će se neminovno pojaviti nakon odlaska Velike Britanije s platforme paneuropskog broda, bili uvjereni kao su Hrvatskom protutnjili svi vlakovi u čijim se vagonima nalazila financijska pomoć namijenjena i hrvatskom gospodarstvu, ipak su se pojavile zanimljive nade. Riječ je o, istina ne pretjerano velikih, 150 milijuna kuna kredita s nikad manjom, minimalnom 2-postotnom kamatom.
Sredstva su namijenjena kreditiranju hrvatskog mikro i mini poduzetništva, tvrtkama do najviše 500 zaposlenih. Riječ je o prvom projektu »Junckerovog plana« ulaganja, a kako se da razabrati, ovisno o uspješnosti plasmana prve kreditne linije, otvarat će se i druge tako da bi se u hrvatsko gospodarstvo mogla sliti zanimljiva financijska injekcija.
Svakako se uključujemo
S druge strane, prošlog tjedna u popriličnoj istina tišini hrvatska tehnička Vlada je konačno odlučili prekvalificirati dio svog golemog birokratskog aparata kako bi postao koristan upravo malim poduzetnicima u privlačenju sredstava EU fondova. Poznato je naime da izrada plana kojim se može do sredstava iz EU zna imati cijenu i po 50-ak tisuća kuna, i to bez jasnog jamstva o uspješnosti cjelokupne operacije. Drugim riječima mogu se uložiti velika sredstva, a da od EU novca ne bude ništa. Prođe li taj naum Vlade u odlasku, poduzetnicima bi na raspolaganju trebao biti državni aparat koji bi omogućio suradnju s EU.
Kako je taj dakle zanimljivi i burni tjedan odjenuo kod hrvatskih poduzetnika? Šareno jer većina nije ni uočila da se zbivaju potencijalno ekonomski jako dobre priče. Dio razloga da je tome tako bio je bio u praznicima koji su rascijepili tjedan, dio i u popriličnoj depresiji koja vlada hrvatskom gospodarskom scenom.
Iako smo ga »uhvatili« u Londonu, na poslovnim sastancima koji će omogućiti novi razvoj Alarmautomatike, jedne od najintrigantnijih riječkih i hrvatskih tvrtki u toj »branši«, čiji je čelni čovjek i jedan od osnivača Boris Popović, rado se odazvao našem upitu za komentar aktivacije »Junckerovog plana«.
Hoćete li dakle participirati u korištenju tih sredstava, bi li vam ona bila korisna i u smislu novog zapošljavanja radnika?
– Da, svakako, probat ćemo doći do tog novca jer je kamata od dva posto vrlo privlačna. Vjerovatno će biti veliki interes za tako jeftin kapital. Mada, navedenih dva posto je standardna kamata u EU za dugoročne kredite na veće iznose tako da bi se na taj način izjednačili s našim kolegama u EU koji su tu u povlaštenoj poziciji. Ono što je također dio vašeg pitanja – sigurno je da bi nam ta sredstva olakšala novo zapošljavanje. Moram također istaknuti kako naša tvrtka planira ove i slijedećih pet godina zaposliti 50 ljudi u Hrvatskoj te još toliko u SEEU, jer se na području jugoistoka Europe nalaze naše brojne poslovnice. Povoljni kapital čiji je dolazak najavljen upravo bi nam zapošljavanje navedenih ljudi itekako olakšao, istaknuo je Popović.
Treba nas ohrabriti
Alarmautomatka je poznata i kao tvrtka koja permanentno ulaže u obrazovanje i stručno usavršavanje svojih djelatnika. Uostalom i sam Popović je pobornik cjeloživotnog obrazovanja – nakon mladenačkih dana i diplome na vrlo zahtjevnom i po kvaliteti izobrazbe poznatom i priznatom zagrebačkom FER-u, završio je i poslovnu školu IEDC na Bledu, da bi kasnije i sam postao predavačem na brojnim strukovnim skupovima te voditelj kolegija Inovacije na Adizes SEE Lidership programu.
– Mi smo kao tvrtka voljni sudjelovati u projektima sufinanciranja u području istraživanja i razvoja kao i u području internacionalizacije, jer su to skupi i riskantni projekti koji ne garantiraju povrat te nam tu treba netko da s nama podjeli taj teret, naprosto da nas podrži i ohrabri. Nadamo se da će nova regulativa olakšati dolazak do sredstava do kojih je sada jako teško doći. Uspjeh svakog od ovih poduhvata garantira novo zapošljavanje i stvaranje nove vrijednosti, ističe Popović. Te na neki način budi nadu da će konačno i hrvatska gospodarska scena progovoriti nekim novim, optimističnijim rječnikom.
S druge strane, u zoni koja je itekako u Hrvatskoj propulzivna i sačinjava po prilici četvrtinu BDP-a, dakle u sektoru ugostiteljstva i turizma, nalazi se tvrtka Higis. Svoje je poslovne pogone smjestila u Šapjanama i Rupi, a kroz vrijeme se bavila raznolikim poslovnim programima. Danas je Higis najpoznatiji kao tvrtka koja opskrbljuje slastičarske pogone neophodnim sirovinama, a i sami su odnedavno vlasnici najveće riječke slastičarnice smještene na Rivi. Higis je dakle zaslužan da naše često gorke živote barem na kratko učini slatkima. Što dakle kaže o pojavi povoljnih kreditnih linija čelni čovjek Higisa Bojan Golović?
Stimulativno
– Jako mi je drago da se sve zajedno kreće u nekom boljem i nama gospodarstvenicima prihvatljivijem smjeru. Svakako ćemo participirati u kandidaturi za dobivanje navedenih sredstava jer povoljni izvori financiranja olakšavaju investicije i samim time zapošljavanje novih radnika, ističe Golović.
Zanimljivo je njegovo razmišljanje i o procesima koji nas svrstavaju u red aktivnijih korisnika EU fondova.
– Sredstva iz EU fondova su po mom mišljenju osnovni pokretač širenja poslovanja, a samim time i povećanja broja zaposlenika. Naprosto, da bi se povećao broj zaposlenika potrebno je investirati. Ali svaka nova investicija je rizik i poduzetnik mora dobro procijeniti hoće li će novac uložen u investiciju uspjeti vratiti ili će ostati bez njega. Ili da vam slikovito pojasnim – ako je investicija sufinancirana u 50 posto sredstvima EU fondova, znači da je i rizik je za toliko manji. Poduzetnici vole investirati i širiti poslovanje te samim time i zapošljavanje, ali moraju biti i odgovorni, svoditi rizike na minimum.
Dakle, svaki poduzetnik će se puno lakše upustiti u takvu, manje rizičnu investiciju, istaknuo nam je Golović koji je nedavno pokazao kako itekako ima poduzetnički »nerv«. Njegova je tvrtka naime investirala u poslovni prostor u vlasništvu Grada Rijeke, površine nekoliko stotina četvornih metara koji je duže vrijeme, unatoč atraktivnosti lokacije zjapio prazan, bez nekog većeg interesa za njegov zakup.
Golović se ipak odlučio investirati i to ne »samo« ugostiteljski objekt već u slastičarnicu. Podrazumijevalo je to zapošljavanje mladih ljudi slastičarske i ugostiteljske struke jer je to ujedno i proizvodni pogon koji dnevno distribuira golemi broj slastica i izvan samog ugostiteljskog prostora. Potez je dakle bio riskantan jer dugo vremena stoji depresivna sintagma kako se u Rijeci »baš ništa ne isplati«. Golović nije tako razmišljao, a njegova slastičarnica Cacao, specifičnog ugođaja, je naišla na odličan prijem kod Riječana i njihovih gostiju, dobro posluje.
K tome, ne manje važno, Golović godišnje na ime najma u gradski proračun uplaćuje 250 tisuća kuna koji se koriste na – opće dobro. Ostvari li se mogućnost povoljnog kreditiranja, dođe li dakle i Golović do »Junckerovog novca«, novo, »slatko« zapošljavanje će svakako ubrzo uslijediti.
U drugom dijelu naše kreditno-poduzetničke priče se nalazi tvrtka Adviso. U širokoj lepezi poslovanja, nama su u ovoj storiji posebno zanimljivi u odjeljku suradnje sa strukturnim i kohezijskim fondovima EU poput onih za regionalni razvoj, socijalnu politiku. Cilj Advisa je dakle omogućiti da uz pomoć EU i u Hrvatskoj dođe do povećanja zaposlenosti, poboljšanja prilagodljivosti radnika i tvrtki te fleksibilnosti tržišta rada, povećanje investicija u ljudski kapital kroz bolje obrazovanje i stjecanje vještina te jačanje administrativnih kapaciteta.
Upravo ova zadnja stavka bi mogla postati posebno zanimljivom, usvoji li se dakako zahtjev na ovotjednoj sjednici Vlade u cilju jačanja administrativnih kapaciteta u sustavima upravljanja europskim strukturnim i investicijskim fondovima. A tu nam je dvojbu približila Vesna Hajdarević, voditeljica projekata u Advisu.
Evaluacija projekta
– Što se tiče broja zaposlenih u institucijama za provedbu EU fondova, činjenica je da nemaju dovoljno ljudskih kapaciteta, posebno ako ih se usporedi s ostalim zemljama EU. To se posebno osjeti u fazi evaluacije projekta, znači period nakon predaje projektne prijave koji traje do Odluke o dodjeli sredstava, gdje se često zna dogoditi da se probijaju Pravilnikom ili Javnim pozivom predviđeni rokovi. Upravo provedbena tijela zadužena za natječaje, kao problematiku ističu nedostatak ljudskih resursa u postupku evaluacije.
Međutim, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju za natječaje iz Programa ruralnog razvoja, administrativnu provjeru projekta prebacila je na područne urede Agencije po županijama i njihove ljudske resurse kako bi rasteretila ured u Zagrebu koji je inače radio administrativnu provjeru projekata, no i dalje se na Odluke o dodjeli sredstava čeka i po godinu dana, istaknula je Hajdarević.
Izgledalo je dakle da su svi vlakovi s EU novcem protutnjali Hrvatskom bez stajanja. Mala, izgubljena zemlja koja ne zna što će sa samom sobom. Susjedna Srbija, ma koliko se ne nalazila u EU je istovremeno, prošlog tjedna, u trodnevnom posjetu imala – predsjednika Kine Xi Jinpinga.
Koji nije došao na »kaficu i slatko« već, kako je istaknuto »otvoriti novu stranicu u suradnji Kine i Srbije«. Čitaj – Kina je odabrala Srbiju za svog najvažnijeg europskog partnera što znači silno brojne i velike investicije u naše susjedstvo.
A mi u godinu dana ni Vladu ne uspijevamo sastaviti. Srećom i »Junckeru« hvala, kao i inicijativi na jačanju državne administracije u smislu povezivanja s EU fondovima, valjda će i nama, konačno krenuti na bolje.
Devet milijardi do 2020.
Claude Juncker je luksemburški političar, pa tako i svojedobni premijer i ministar finacija te države, koji je na mjestu predsjednika Europske komisije zamijenio Josea Manuela Barrosa.
Ulaskom u EU, Hrvatska je dobila mogućnost korištenja kohezijskih fondova, a u proračunu EU za razdoblje do 2020., za Hrvatsku je predviđeno skoro 9 milijardi eura za sufinanciranje razvojnih projekata. Na tim elementima se temelji i Veliki Investicijski plan za Europu poznat i kao – Junckerov plan koji bi morao biti moćnim zamašnjakom oporavka i hrvatskog gospodarstva. (Edi PRODAN)