Hrvatski ribari ne nalaze računicu u izlasku u zaštićeni ekološko-ribolovni pojas (ZERP) jer u teritorijalnom moru nalaze bolja lovišta, jedan je od zaključaka Ministarstva poljoprivrede koji su iznijeli još ovoga proljeća u odgovoru na zastupničko pitanje Ruže Tomašić, tada još saborske zastupnice, danas europarlamentarke.
Tomašić je tada zanimalo na koji način Hrvatska štiti svoje more i ribare "od prekomjernog izlova ribe od strane talijanskih ribara koji imaju puno veće brodove i puno moderniju flotu u odnosu na hrvatske te izlove oko 300 milijuna eura vrijednosti ribe u području neproglašenog gospodarskog pojasa".
Nakon pristupanja EU u domaćoj su javnosti obnovljene rasprave o ZERP-u, odnosno gospodarskom pojasu, ponajprije zahvaljujući saborskim zastupnicima HNS-a Nadi Turini Đurić i Petru Baranoviću. Oni su, krajem srpnja, najavili da će početkom jesenskog zasjedanja Sabora inicirati proglašenje gospodarskog pojasa na Jadranu.
O toj se ideji SDP nije službeno očitovao, a Ministarstvo poljoprivrede, koje vodi SDP-ovac Tihomir Jakovina, ni sada o tome ne želi govoriti. Na naš upit vezan uz stavove koje su iznijeli u proljetnom odgovoru na zastupničko pitanje, iz Ministarstva su nam odgovorili da navedenu temu neće komentirati.
U proljeće su, pak, ustvrdili da su tvrdnje Ruže Tomašić o vrijednosti talijanskog izlova u ZERP-u od 300 milijuna eura "proizvoljne i nevjerojatne". Prema europskoj statistici, naveli su dalje, ukupna vrijednost iskrcanog ulova cijele flote pridnenih koća Italije u svim morima iznosi oko 550 milijuna eura, a ZERP pritom čini "vrlo mali dio morskog prostora u kojem talijanska flota ribari".
- Istina je da talijanske pridnene koče ostvaruju u području ZERP-a daleko veći ulov od naših ribara, međutim velika većina naših ribara ne odlazi kočariti u ZERP radi toga što u unutarnjem i teritorijalnom moru Republike Hrvatske nalaze bolja lovišta na udaljenostima puno manjim od matičnih luka. Unatoč vrlo restriktivnim prostorno-vremenskim ograničenjima (zabranama kočarenja) u unutarnjem i teritorijalnom moru i nastojanjima da se radi očuvanja ribolovnih resursa ti dijelovi mora što bolje zaštite naši kočari ne nalaze računicu u izlasku u ZERP", piše, među ostalim, u tadašnjem odgovoru Ministarstva, u kojem su naveli i cijeli niz mjera kojima Hrvatska štiti ribolovne resurse.
Petra Baranovića proljetni odgovor Ministarstva nije, čini se, previše iznenadio.
- Naši ribari žele loviti ribu. Ako se pojavi škamp u međunarodnim vodama, naravno da idete tamo. I ja sam osobno prije deset, 20 godina tamo ribario, ali problem je što se škamp tada još pojavljivao, a sada se više ne pojavljuje, opisuje Baranović stanje u području ZERP-a. (Irena FRLAN)