U Hrvatskoj 19 posto djece živi u obiteljima slabog imovinskog statusa, 48 posto je srednjeg, a 33 posto dobrog imovinskog stanja, što Hrvatsku svrstava u donju trecinu od ukupno 39 zemalja u kojima je provedeno istraživanje o povezanosti zdravlja i ponašanja djece školske dobi.
Dodatne analize pokazale su da djeca lošijeg imovinskog stanja cešce svoje zdravlje procjenjuju lošim, lošije se hrane, imaju više subjektivnih zdravstvenih simptoma i manje su tjelesno aktivna, rekla je, predstavljajuci rezultate, voditeljica istraživanja u Hrvatskoj Marina Kuzman iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Medunarodno istraživanje ponašanja u vezi sa zdravljem djece dobi od 11, 13 i 15 godina (HBSC) provedeno je 2009. i 2010. godine uz potporu Svjetske zdravstvene organizacije u 39 zemalja Europe i Sjeverne Amerike, a njime je obuhvaceno niz podrucja koja imaju utjecaj na zdravlje, nacin života i ponašanje mladih.
Istraživanje je pokazalo i da mladi u Hrvatskoj više od europskog prosjeka žive sjedalackim nacinom života - sjede za racunalom, igraju igrice i gledaju televiziju više od dva sata dnevno.
U odnosu na prosjek, hrvatska djeca su deblja, više puše (21 posto djevojcica i 19 posto djecaka) i konzumiraju alkohol, a po nezadovoljstvu školom nalazimo se u samom europskom vrhu.
Što se tice ranog stupanja u seksualne odnose nalazimo se ispod europskog prosjeka s 13 posto djevojcica i 26 posto djecaka koji su u Hrvatskoj izjavili da su prije 16. rodendana imali odnose. Takoder, ispod prosjeka smo i po ucestalosti meduvršnjackog zlostavljanja, koje, istaknuto je, pokazuje tendenciju smanjivanja. (Hina)