Hrvatski pjesnici na španjolskom i portugalskom

Boris Domagoj Biletić - pjesnik i potpredsjednik DHK-a (N. LAZAREVIĆ)
Boris Domagoj Biletić - pjesnik i potpredsjednik DHK-a (N. LAZAREVIĆ)

U povodu 50. rođendana Alfreda Péreza Alencarata, ovih će dana u Salamanci biti objavljena knjiga "Arca de los Afectos" (Brod ljubavi) u kojoj 230 književnika i umjetnika, prvenstveno iz Španjolske, Portugala i svih latinskoameričkih, ali i drugih zemalja svijeta, slikom ili riječju čestita rođendan ovome akademiku, sveučilišnome profesoru i pjesniku. Među njima je i Ružica Cindori koja je Alencartu posvetila pjesmu "El poeta se une a la migración de las aves" (Pjesnik se pridružuje seobi ptica), koju je na španjolski prevela Željka Lovrenčić.

Naime, o poeziji Ružice Cindori i Luke Paljetka Alencart je nedavno pisao u listu El Adelanto iz Salamance u svojoj stalnoj rubrici. Također, madridski internetski književni časopis Redacción 2384 objavio je cikluse pjesama Ružice Cindori i Borisa Domagoja Biletića, a na knjizi "Dulce Libertad" te na povezivanju hrvatske kulture i kultura zemalja španjolskoga govornoga izričaja Željki Lovrenčić je u ime veleposlanstva Kraljevine Španjolske u Hrvatskoj zahvalila otpravnica poslova María Luisa Benítez Donoso.

U Čileu je na nekoliko internetskih portala prenesena španjolska inačica teksta ove autorice o knjizi Juana Mihovilovicha "Grados de referencia", objavljenoga u časopisu DHK-a Republika, broj 9/2012.  Osim u Španjolskoj, poezija Zvonimira Baloga i Borisa Domagoja Biletića može se čitati i u Kolumbiji, u književnome časopisu Arquitrave. Ciklus pjesama Ane Horvat uskoro izlazi u meksičkome listu El Babel, a njezini su radovi objavljeni i na internetskoj stranici španjolske pjesnikinje Ane Muele Sopeňa. Poezija Delimira Rešickoga potaknula je brazilsku pjesnikinju Teresinku Pereira da jednu njegovu pjesmu prevede na portugalski.

Ovoj međunarodnoj slici hrvatske književnosti u svijetu priključuje se i podatak da je o knjizi Tihomila Maštrovića i Lobela Machale "Međunarodno priznanje hrvatskoga jezika" (NSK, 2011.) pisao ugledni ruski kroatist i sveučilišni profesor Artur Bagdasarov. Vijest o toj vrijednoj knjizi u kojoj se navode dokumenti vezani uz novu bibliografsku oznaku koju je 1. rujna 2008. dobio hrvatski jezik i koja omogućava jednoznačnu identifikaciju hrvatskih fondova u svjetskim knjižnicama i međunarodnim bibliografskim bazama podataka, prenijeli su mnogi portali u svijetu koje uređuju Hrvati. (M. ĆURIĆ)


Podijeli: Facebook Twiter