Ovogodišnji skup u Sveucilišnoj knjižnici pod nazivom "Proština 1921.: šezdeset dana otpora", kako je istaknuo predsjednik Susreta na dragom kamenu Armando Debeljuh, posvecen je izuzetno važnom dogadaju iz suvremene povijesti Istre, Proštinskoj pobuni i otporu seljaka južne Istre nadolazecem fašizmu u Europi. A lik i djelo Ante Cilige, novinara i publicista, vrijedno je ponovno išcitati u ulozi proštinskog revolucionara i organizatora, kao i njegovu kasniju djelatnost intelektualca, kontroverznog publicista i politicara - jednog od nezaobilaznih licnosti suvremene povijesti koji je potekao s ovih prostora.
Ili, kako je to slikovito napomenuo akademik Petar Strcic u ime pokrovitelja Susreta Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u povijesti uvijek ima novih elemenata kojima se nanovo vracamo. Mentor znanstvenog dijela skupa dr. Miroslav Bertoša izdvojio je kao bitnu namjeru jedno cjelovitije sagledavanje povijesnog i društvenog fenomena Proštine i Labinšcine, prije svega u europskom okruženju, te podsjetio da je ova 90. godišnjica Proštinske pobune zapravo dobra prilika da se pripremi 100. obljetnica, koja ce pasti u vremenu i ponovnom, uvijek nemirnom europskom zajedništvu.
Dr. Darko Dukovski u svom prikazu "Antifašisticki otpor na Proštini u svjetlu europskoga poraca" dokazuje da je Proština lokalni primjer Europe u malom koja prolazi nemirne postratne procese, izmedu sovjetske Europe mira i novog poretka te angloamericke vizije mira i kapitalistickog blagostanja zasadenog na "versailleovskoj podjeli", kojom nitko nije bio zadovoljan, od Francuske prevlasti do berlinske suzdržanosti, što je danas, kako vidimo, okosnica i stup Europe kojoj i Hrvatska pristupa.
To slobodarstvo potaknuo je bez sumnje praški student i seoski sin iz Vareški Ante Ciliga, o cemu je govorio dr. Stipan Trogrlic u svom prilogu "Odnos Katolicke crkve u Istri prema nastupajucem fašizmu 1919. - 1922.", istražujuci po crkvenim arhivima tragove koji bi upucivali na stavove klera na te dogadaje, odnosno kako se svecenstvo ponašalo s jedne strane prema vlasti "koja je svaka od Boga" i prema vjernicima i puku, za koji je odgovorna i kojemu je bila predvodnik.
Zbog bolesti izostali su neki najavljeni predavaci - dr. Jože Pirjevec, dr. Sandi Volk iz Slovenije i dr. Andrea Ventura iz Italije, a dr. Davor Mandic govorio je o Istranima koji su bili evakuirani, ili humano preseljeni za vrijeme Prvog svjetskog rata iz Pule i okolice u Štajersku i Moravsku, a radilo se o ukupnoj brojci od preko 62 tisuce evakuiranih koji su se vratili tek 1919. u svoj zavicaj.
Domacin 37. susreta je Marijan Kostešic, nacelnik Opcine Marcana, a u ime Istarske županije uspješan rad i podršku dao je dožupan Vedran Grubišic. (Mate CURIC)
Nadi Galant nagrada "Mate Balota"
Nakon susreta ispred rodnog doma Mije Mirkovica - Mate Balote i polaganja vijenca na pjesnikov grob, u Domu na Bolovanu predstavljana je knjiga poezije "Uozlji d.o.o." Nade Galant, dobitnice nagrade "Mate Balota" za rukopis 2010. godine. Trecu knjigu iz Biblioteke susreta izdali su nakladnici Susreti na dragom kamenu i Gradska knjižnica i citaonica Pula, a urednik je Milorad Stojevic.