U predškolskom, srednjoškolskom i cjeloživotnom obrazovanju Hrvatska je ispod europskog prosjeka, pokazao je to Monitor obrazovanja i osposobljavanja za ovu godinu Europske komisije.
Naime, unatoč velikim reformama obrazovnog sustava u proteklom desetljeću, pred Hrvatskom je još veliki posao kako bi dosegnula europski prosjek i ciljeve koje je EU postavila u tom području do 2020. godine.
Monitor daje preciznu sliku napretka svake zemlje članice EU-a u ispunjavanju postavljenih mjerila, a povjerenica za obrazovanje i kulturu Androulla Vassiliou ističe da su podaci koje donosi Monitor "neprocjenjivi, jer omogućuju zemljama članicama da se međusobno uspoređuju i potiču odgovorne da učinkovito investiraju u modernizaciju obrazovnog sustava kako bi se poboljšali njegova kvaliteta i rezultati".
Prema tim podacima u Hrvatskoj je znatno manji udio djece koja u ranom djetinjstvu sudjeluju u obrazovnim programima od europskog prosjeka. Lani je 70,6 posto četverogodišnje djece bilo obuhvaćeno obrazovnim sustavom, dok je europski prosjek 93,2 posto.
Istovremeno i u cjeloživotnom obrazovanju Hrvatska ima loše rezultate u odnosu na europski prosjek, jer samo 2,4 posto odraslih u dobi između 24 i 64 godine sudjelovalo je prošle godine u nekom programu cjeloživotnog obrazovanja, dok je europski prosjek devet posto.
Međutim i taj je prosjek daleko od cilja koje je Europska unija postavila do 2020. godine da cjeloživotnim obrazovanjem bude obuhvaćeno 15 posto odraslih, radno sposobnih stanovnika.
Hrvatska zaostaje i po udjelu ljudi u dobi između 30 i 34 godine sa završenim trećim stupnjem obrazovanja, jer takvih je lani bilo 23,7 posto, a prosjek u EU-u je bio 35,7 posto, dok je postavljeni cilj za 2020. godinu 40 posto.
Podaci također pokazuju da Hrvatska mora provesti reorganizaciju strukovnog obrazovanja kako bi se bolje uskladilo s potrebama tržišta rada, a Monitor podsjeća i na istraživanje PISA koje je također pokazalo da je Hrvatska i dalje daleko ispod prosjeka EU-a, posebice u matematici, što otvara pitanje kvalitete obveznog obrazovanja.
Naime, u istraživanju provedenom prije četiri godine čak 33,2 posto 15-godišnjih učenika imalo je loše rezultate u matematici, dok je prosjek u EU-u 22,2 posto. U čitalačkoj pismenosti loše rezultate imalo je 22,5 posto učenika, a europski je prosjek 19,6 posto, dok je u prirodoslovlju hrvatski prosjek bio 18,5 posto, a prosjek u EU-u je 17,7 posto.
Ono što zvuči poražavajuće je da su rezultati PISA istraživanja u 2009. godini bili lošiji od onih iz prethodnog istraživanja 2006. godine, a prema procjenama stručnjaka i novi rezultati PISA istraživanja neće biti ništa bolji. (I. ŠESTAN KUČIĆ)
CIJELI TEKST PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU.