Hrvatski kampovi četvrti po skupoći u Europi

Hrvatski kampovi četvrti po skupoći u Europi (J. PREKALJ)
Hrvatski kampovi četvrti po skupoći u Europi (J. PREKALJ)

Po skupoći hrvatski su kampovi ove godine zauzeli 4. mjesto u Europi nakon Švicarske, Italije i Danske. Tako barem kažu nedavno objavljene analize njemačkog autokluba ADAC-a. Prosječna cijena kampiranja u Hrvatskoj iznosi 34,19 eura.

Na prvom je mjestu Švicarska sa 46,27 eura, drugom Italija čiji su kampovi za 21 posto skuplji od hrvatskih s prosječnom cijenom od 41,49 eura.  Na trećem je mjestu Danska s 37,91 eura, dok su Španjolska i Francuska zauzele 5. (32,89 eura) i 7. mjesto (32,09 eura).

- U ovoj je godini Italija izgubila primat najskuplje zemlje u kampingu Europe, te je to sada postala Švicarska koja od Hrvatske ima 35 posto više cijene. Zanimljivo je da su kampovi u zemljama nama važnog njemačkog govornog područja na samom kraju liste skupoće - Austrija je tako na 9. mjestu s cijenom od 31,20 eura, a Njemačka je na 10. mjestu s cijenom od 27,90 eura, kaže nam Adriano Palman iz Kamping udruženja Hrvatske.

Ove analize pokazuju da će ove godine dvije odrasle osobe s 10-godišnjim djetetom u sezoni prosječno morati izdvojiti 32,74 eura za noćenje u nekom od europskih kampova. Navedena cijena odnosi se na  parcelu, vozilo, dodatna davanja, struju, toplu vodu i boravišnu pristojbu.

Hrvatska je od 2010. do 2013. prosječno godišnje povećavala cijenu kampiranja tek za jedan posto, međutim usprkos tom skromnom postotku najviše je poskupila na Mediteranu.

- Prosječna godišnja promjena cijena kampiranja u Italiji u tom se periodu nije mijenjala, dok je Francuska snizila cijene za dva posto, a Španjolska za tri posto. One su na to bile primorane zbog tržišnih problema. Očito je da su, usprkos investicijama, svi bili veoma oprezni sa cijenama što je rezultat opće krize i stoga opreznijeg pristupa cjenovnoj politici i poskupljenjima, tvrdi Palman.

Lani je u hrvatskim kampovima, od čega se polovica odnosi na istarske, ostvareno 25,9 posto turističkih noćenja cijele zemlje, odnosno preko 16,2 milijuna. Od tog broja jednu trećinu ostvarili su Nijemci. (B. BAN)


Podijeli: Facebook Twiter