Neočekivano duga financijska kriza u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje se tjednima raspravlja o granici javnog duga, mogla bi utjecati i na globalnu ekonomiju. Upozorenja o opasnostima nove recesije u SAD i šire već su izrekli čelnici MMF-a i Svjetske banke, a u toj bi povezanoj recesijskoj lavini mogla stradati i mala tržišta EU zemalja, kakvo je hrvatsko. O mogućim posljedicama razgovarali smo s makroekonomistom dr. Antom Babićem.
- Posljedica novog dogovora o granici javnog duga, koji je potrebno postići do kraja tjedna, za Amerikance može biti smanjenje socijalnih prava. Ne postigne li se dogovor, što to znači za međunarodnu ekonomiju?
- Posljedice u SAD mogle bi zaustaviti reformu zdravstvenog sustava,"Obama care". Dio republikanaca u Kongresu tu reformu naziva "čistim socijalizmom". Radi se o političkoj igri dvije jake političke stranke i vjerujem da će se republikanci i demokrati oko toga dogovoriti. Na međunarodnoj sceni, čuli smo snažne izjave MMF-a i Svjetske banke, koji upozoravaju na problem jer SAD izlazi iz recesije i nitko nema koristi od toga da se to zaustavi. Dođe li do ograničavanja američkih državnih narudžbi, to će osjetiti i globalna tržišta. To se tiče i Europske unije, koja bi mogla osjetiti novu američku recesiju bez obzira na činjenicu da Njemačka i Francuska izlaze iz krize.
- Kakve to veze ima s našom malom i zapuštenom ekonomijom?
- Uvijek smo na repu zbivanja, ali to ima veze s nama na nekoliko razina. Kada je 2008. godine počela recesija u SAD, mi smo to osjetili, kroz poslovanje fondova, u 2009. godini. Osjeti li EU posljedice nove američke recesije, to će utjecati na hrvatsku privredu, posebno na izvoznike u te zemlje. Riječ je o lančanoj reakciji. Ali, ne trebamo zaboraviti da je naš utjecaj mali, imamo manje od jednog promila stanovništva i oskudnu ekonomiju koja nije značajna u međunarodnim okvirima. (D. GRAKALIĆ)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU