Robni izvoz Hrvatske, prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, zabilježio je snažan pad na godišnjoj razini, dok uvoz roba lagano raste. Izvoz Hrvatske tako je u listopadu "težio" nešto više od 666 milijuna eura, što je tristotinjak milijuna eura manje nego lanjskog listopada. Tijekom listopada uvezli smo robe u vrijednosti 1,28 milijardi eura, odnosno nepuna dva posto više nego u istom mjesecu prošle godine. A kada se sve zbroji i oduzme, deficit vanjskotrgovinske bilance iznosio je 609 milijuna eura.
Kada se, pak, pogledaju podaci na desetomjesecnoj razini, izvoz roba blago je porastao u odnosu na isto razdoblje lani. Ukupno je iznosio 7,41 milijardi eura, što je na godišnjoj razini rast od nepunih jedan posto. Istovremeno, uvoz roba u prvih deset mjeseci iznosio je 12,38 milijardi eura.
Gotovo cijeli izvoz Hrvatske orijentiran je na Europu, gdje je plasirano 6,4 od ukupno 7,4 milijarde izvezene robe. Na godišnjoj razini statistika bilježi rast izvoza Hrvatske u zemlje Europe i to 2,1 posto. No, pritom je izvoz Hrvatske u Italiju, jednu od najvažnijih europskih destinacija za domacu robu, pao 13,2 posto. Pad, daleko manji, bilježi se i u izvozu roba na njemacko tržište - 3,4 posto.
Washingtonski Institut za medunarodne financije vec je proglasio recesiju eurozone. Medunarodni monetarni fond najavljuje reviziju predvidenog gospodarskog rasta.
- Evidentno je da eurozona ulazi u recesiju krajem ove godine ili pocetkom iduce. Samim time doci ce do pada potražnje roba i usluga, veli Zdeslav Šantic, ekonomist Splitske banke. Potencijal za rast je loš, pa Šantic predvida da je realan scenarij da ce Hrvatska iduce godine imati pad BDP-a. Naše gospodarstvo nije izvozno orijentirano.Turizam kao naš najveci izvozni proizvod mogao bi se suociti s padom financijskog ucinka iako fizickog pada možda i nece biti.
No, Šantic podsjeca i da se na razini Europe govori o izgubljenom desetljecu. Hrvatska u cijeloj toj situaciji ne može svoj rast više temeljiti jedino na potrošnji. Potencijala za rast ima jer je udio izvoza u BDP-u nizak, no da bi došlo do rasta potrebne su, kako veli Šantic, reforme koje ce dovesti i do rasta konkurentnosti.
- To vam je kao da Usaina Bolta pošaljete na Olimpijske igre i svežete mu utege oko nogu. Bit ce zadnji, slikovito opisuje Ivan Miloloža, predsjednik Vijeca clanica HUP-a, objašnjavajuci da se danas placa danak za sve ono što u gospodarstvu nije napravljeno. (G. GALIC/Novi list)
Preskupa država
- Europska unija nam je centralno izvozno podrucje i nema dobrog scenarija. Uostalom, ni na domacem tržištu nismo dominantni, veli Miloloža, dodajuci da naše gospodarstvo nije konkurentno zbog preskupe države.
Tako objašnjava da ga repromaterijal košta jednako kao i proizvodace iz drugih zemalja. "Medutim, ja sam u startu skuplji 20 posto od bilo koga drugog", veli Miloloža pa navodi da je u tri godine krize "plin poskupio 685 posto, a struja 200 posto, dok je komunalna naknada u proteklih pet godina porasla 20 puta".
Drugi su problem visoke place, no, kako veli, ne zbog toga što je doista rijec o "velikim placama" vec zbog neproduktivnosti.