Simboli državnosti Republike Hrvatske, njeni grb i zastava nastali su u Motovunu. Tomu svjedoci izložba "Hrvatski grb iz Motovuna" otvorena u galeriji Pet kula, na kojoj su izložene skice, idejna i konacna rješenja za hrvatski grb i zastavu, koje je tijekom ljeta 1990. u Motovunu izradio proslavljeni hrvatski slikar, graficar i dizajner, akademik Miroslav Šutej.
Tih se vremena na otvaranju nostalgicno prisjetio povjesnicar umjetnosti Aleksandar Bassin. Šutej mu je, kaže, jednom prigodom u Zagrebu rekao da od predsjednika ceka paraf i odobrenje za prihvatljivo rješenje državnog grba i zastave.
Bassina su ove skice podsjetile na poznate Šutejeve mobilne grafike, sitne graficke crteže koje je autor stvarao zahvaljujuci svom izvanrednom smislu za igru.
Šutej je izumio vlastiti izraz, osobni sustav sastavljen od raznovrsnih pomicnih segmenata, citirao je Bassin Božu Beka, koji je zapisao da ce granice Šutejevog sustava pokazati jedino vrijeme. Na tragu tih iskustava nastali su hrvatski grb i zastava, dva nova simbola državnosti.
Ovom je izložbom Motovun obilježio Dan istarske županije i 20. obljetnicu donošenja "Zakona o grbu i zastavi republike Hrvatske" u prosincu 1990., zapravo nastanak državnog grba i zastave, koje je Šutej osmišljavao, skicirao i oblikovao upravo ovdje u Motovunu, rekao je uvodeci u ovu zanimljivu izložbu Slobodan Vugrinec.
Izložena je tek cetvrtina crteža, doznajemo od Šimuna Šuteja, autorova sina koji je promatrao oca dok je radio na njima. Bez obzira na to što nisu izložene sve skice, na temelju predstavljenih, može se uociti s koliko je ozbiljnosti, studioznosti i stvaralacke energije Šutej pristupio oblikovanju aktualnih hrvatskih državnih simbola.