Domaci brodari preuzet ce do kraja 2014. godine najmanje 19 novih brodova, koliko ih ukupno imaju ugovoreno s brodogradilištima u Hrvatskoj i diljem svijeta, u vrijednosti od 780 milijuna dolara, po službenim podacima udruge brodara Mare nostrum.
Nemala je to svota, posebice u razmjerima domacega gospodarstva, no u oci bode podatak da ce više od polovice tog iznosa otici u blagajne stranih brodogradilišta, dok istodobno vecina domacih škverova muku muci s ugovaranjem novih poslova.
Pogleda li se unatrag, omjer je tek nešto povoljniji za hrvatska brodogradilišta. U 2010. godini brodarima je isporuceno trinaest brodova, ukupne vrijednosti blizu 400 milijuna dolara, ali je od tog kolaca svega oko 150 milijuna pripalo domacim škverovima.
Kad se tome doda razlika u cijeni narucenih brodova, ispada da ce domaci brodari u razdoblju od samo cetiri godine stranim, mahom dalekoistocnim brodogradilištima platiti gotovo 700 milijuna dolara za nove brodove.
Razlika u cijeni
Uzroka takvom nesrazmjeru narudžbi u domacim i stranim škverovima ima više, istice predsjednik udruge Mare nostrum Mato Botica, no glavni je - cijena.
- Naši brodari vecinu novogradnji narucuju na Dalekom istoku, gdje, ovisno o tipu i velicini broda, cijena po brodu može biti za deset, cak i dvadeset milijuna dolara niža nego u hrvatskim brodogradilištima. Na žalost, domaca brodogradnja ne može konkurirati takvoj ponudi. Brodari su spremni graditi u Hrvatskoj, ali pod uvjetom da je cijena barem približna dalekoistocnoj.
Novi problem kod poslovanja s domacim brodogradilištima su i garancije, koje država brodogradilištima više ne izdaje, a poslovne banke nisu sklone davati garancije za brodogradnju. Sigurno je da bi zbog kvalitete brodari narucivali više novih brodova u Hrvatskoj, ali uz toliku razliku u cijeni i probleme s garancijama teško je ocekivati da ce se odnos brodova narucenih kod kuce i u inozemstvu uskoro promijeniti u korist hrvatskih škverova, zakljucuje Botica.
Vodeci hrvatski brodar po broju ugovorenih novogradnji do 2014. godine, po Mare nostrumu, jest Atlantska plovidba iz Dubrovnika, s cak sedam brodova, od kojih niti jedan nece biti izgraden na hrvatskim navozima. Predsjednik Uprave tog brodara Pero Kulaš objašnjava da su odlucili, unatoc neospornoj kvaliteti brodova iz domacih škverova, svoj program novogradnji realizirati u dalekoistocnim brodogradilištima zbog znatno povoljnijih cijena i kracih rokova isporuke.
Hrvatske predrasude
- Azijska brodogradilišta su, osim cijenom, u prednosti pred hrvatskim zbog izvrsne organiziranosti, primjerice u Južnoj Koreji, kvalitete gradnje, prvenstveno u Japanu, te niske cijene radne snage, u Kini. Iako je u našoj javnosti uvriježeno mišljenje da se u dalekoistocnim brodogradilištima grade jeftini, ali nekvalitetni brodovi, to naprosto nije tocno.
Za brodare cijena jest prvi, ali ne i presudan faktor. Tradicija, kvaliteta gradnje, rokovi isporuke i financijska stabilnost brodogradilišta uvijek se uzimaju u obzir prije konacne odluke. Danas, na našu žalost, ne postoje gotovo nikakvi nedostaci azijskih brodogradilišta u odnosu na hrvatska, smatra Kulaš.
Gradnja novog broda kompleksan je posao pa i odabir škvera gdje ce biti izgraden ovisi o brojnim faktorima, objašnjava Ive Mustac, predsjednik Uprave Tankerske plovidbe iz Zadra.
- Kad biramo brodogradilište, moramo znati može li ono izgraditi brod kakav nam treba, po kojoj cijeni i kada. Opcenito govoreci, brodovi iz naših brodogradilišta skuplji su u odnosu na Daleki istok, ali prevladava mišljenje da su i kvalitetniji. No, stvarnost je mnogo složenija.
Naši brodovi gradeni u rijeckom 3. maju u sklopu državnog programa gradnje brodova za domace narucitelje, zahvaljujuci poticajima države, nisu bili ništa skuplji od odgovarajucih na svjetskom tržištu, kaže Mustac. (Marinko GLAVAN/Novi list)
Uljanik Plovidba gradi u Hrvatskoj
Uljanik Plovidba je citavu svoju listu narudžbi predala domacim brodarima, od kojih ocekuje izgradnju još pet brodova, cime ce se njihova flota povecati s osam na 13 brodova u iduce dvije godine. U rijeckom 3. maju grade im posljednji od sedam narucenih tankera, a u pulskom Uljaniku je na navozu prvi od cetiri broda za prijevoz rasutog tereta, odnosno bulk carriera.
- Mi sve brodove narucujemo iz domacih brodogradilišta. Kada narucujete brod u situaciji ste kao da se pitate želite li Audi ili Kiju? Hrvatski brodovi su znatno kvalitetniji i izdržljiviji u odnosu na ono što nude kineska i vijetnamska brodogradilišta, izjavio je nedavno Dragutin Pavletic, predsjednik Uprave Uljanik Plovidbe.
Inace, 2006. i 2007. godine Uljanik Plovidba prodala je pet starijih brodova za prijevoz rasutog tereta izgradenih u Uljaniku i kupila dva takva novija broda izgradena u Japanu i jedan u Kini. U prvoj polovici 2010. je narucila u Uljaniku cetiri broda, u vrijeme kad se pulsko brodogradilište našlo u poteškocama jer nije uspjelo sklopiti nove poslove, a knjiga narudžbi se brzo praznila. Odabir Uljanika za gradnju bulkova logican je izbor Plovidbe, ciji su najveci dionicari ujedno i menadžeri u Uljaniku. Dok je u Puli bilo posla Plovidba je najavila gradnju šest bulkova, ali u Rijeci. (P. G.)