Ina izbjegava velike kapitalne investicije, ne vidi u njima svoj ekonomski interes, i Vlada, kao vlasnik gotovo 45 posto dionica Ine, mora nešto poduzeti - informacija je koja stiže iz Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija (CEI), osnovanog u travnju, i zaduženog za praćenje svih velikih investicija u energetici.
Zabrinuti su, prvenstveno, zbog Ininih rafinerija u Rijeci i Sisku, koje, kako se može čuti od njih, Ina, odnosno MOL kao vlasnik 47,26 posto Ininih dionica, zapostavlja, dok drugih, većih projekata za ulaganja također nema.
Zabrinuta zbog rafinerija, država je u prijedlogu novog Zakona o energiji uvrstila odredbu prema kojoj hrvatske rafinerije, kao objekti od strateške važnosti, ne smiju biti prenamijenjeni, niti ugašeni. Osim toga, ne počne li MOL više ulagati u rafinerije, država, može se neslužbeno čuti, razmišlja i o tome da iz Ine povuče svoju prošlogodišnju dobit i uloži u nešto drugo, ukoliko Ina ne počne ulagati u modernizaciju rafinerija.
Riječ je o gotovo milijardi kuna koje pripadaju Vladi, no kako bi se povlačenje i tehnički izvelo, nije poznato, budući da je skupština dioničara Ine, znači i Vlada, već donijela odluku o zadržavanju dobiti u Ini.
Prikupljajući podatke o investicijama u svim javnim poduzećima u ovoj godini, vladin Centar za praćenje investicija "zapeo" je samo u Ini. Do potpunih podataka, napominju, ne mogu doći, a po onome što im je dostupno, Ina je u prvih šest mjeseci ove godine realizirala tek 18 posto svog investicijskog plana. Plan je bio da u ovoj godini investiraju 225 milijuna eura.
Podsjetimo, Vlada je u lipnju pristala na to da se prošlogodišnja Inina dobit od dvije milijarde kuna zadrži u kompaniji, uz uvjet da Ina, odnosno MOL, taj novac iskoristi za investicije, prvenstveno modernizaciju rafinerija. (Piše Bojana MRVOŠ PAVIĆ/NL)
Dokumentaciju za Plomin podiglo 50 interesenata
Za razliku od Ine koja je, smatraju u CEI-u, podbacila s investicijama, u drugim je javnim poduzećima stanje zadovoljavajuće, makar je, kažu podaci, do kraja srpnja u nove investicije uloženo 527 milijuna eura, odnosno samo 28 posto od ukupno planiranih 1,875 milijardi eura u ovoj godini.
Riječ je o puno malih projekata, koji pokazuju, kažu u CEI-u, da su se javna poduzeća konačno probudila. Kad su u pitanju veliki Vladini projekti, redom, za gradnju Plomina C natječajnu je dokumentaciju do sada podiglo pedesetak zainteresiranih poduzeća, među njima i sedam, kako kažu u CEI-u, "ozbiljnih kompanija". Sve će one biti poznate 14. rujna, kad kreće otvaranje ponuda.
Vrlo loše stoji projekt energetske obnove javnih zgrada - potpisana su tek dva ugovora. Kad je u pitanju javno - privatno partnerstvo, do kraja ove godine CEI planira raspisati natječaje za radove u vrijednosti ukupno 2,5 milijardi kuna. U prvom "paketu", u listopadu, raspisat će se natječaj za gradnju 16 škola - četiri u Dubrovniku, osam u Varaždinu, te četiri u Istri.
VIŠE U TISKANOM IZDANJU