Velika Britanija već je najavila da će na Hrvatsku primijeniti ograničenje za zapošljavanje njezinih državljana nakon pristupanja Europskoj uniji, a sudeći prema raspoloženju vlade u Londonu male su šanse da Britanci od te mjere odustanu ili čak da je primijene u najmanjem opsegu.
Nakon ulaska Hrvatske u EU svaka zemlja članica smije ograničiti zapošljavanje hrvatskih državljana na dvije do maksimalno sedam godina. U tom razdoblju radnici iz Hrvatske bili bi tretirani kao da nisu državljani druge članice Unije, nego tzv. trećih zemalja. Drugim riječima, tretman bi bio isti kao sada, kada Hrvatska još nije u EU, pa bi za zapošljavanje, primjerice, trebali dobiti radnu dozvolu ili druge dokumente koji su predviđeni nacionalnim zakonodavstvom pojedine države. Velika Britanija je, nakon proširenja Unije 2004. u potpunosti otvorila svoje tržište rada ljudima iz novih članica, ali je tri godine kasnije uvela ograničenja za radnike iz Bugarske i Rumunjske koje su pristupile EU 2007. Sada, pak, zbog krize i sve glasnijih snaga koje traže redefiniranje odnosa Britanije i Unije, premijer David Cameron najavljuje da će razmotriti argumente za otežavanje državljanima iz zemalja EU-a da se nasele na Otok i da budu korisnici socijalnih beneficija.
Kako prenosi portal Euractiv, Camerona su na BBC-ju pitali o mogućnosti ograničavanja jedne od četiriju temeljnih sloboda EU-a, slobode kretanja ljudi. "Trebamo li razmotriti argumente da bi trebalo otežati ljudima da dođu i žive u Britaniji i da traže beneficije: da, iskreno, trebamo. Tako da i u području slobode kretanja ljudi postoje područja u kojima bismo možda htjeli promjene", kazao je britanski premijer.
Portal Euractiv navodi da je britanski tisak povezao Cameronove komentare s ukidanjem ograničenja za Bugare i Rumunje 31. prosinca 2013. godine. No, portal ističe da državljani Bugarske i Rumunjske možda nisu jedina "meta" jer i sve više ljudi iz starijih članica, poput Italije ili Španjolske, želi sreću okušati u Britaniji. Ako se London odluči na otežavanje uvjeta za useljavanje i zapošljavanje radnika iz drugih dijelova EU-a, očito će se to odraziti i na hrvatske radnike, iako je činjenica da je britansko tržište rada hrvatskim državljanima puno manje privlačno od tržišta nekih drugih, bliskijih zemalja. (I. FRLAN)